Lavrov dolazi u Zagreb krajem svibnja!? Odnosi s Rusijom su nam “loše i nikako”

Kako sada stvari stoje, krajem svibnja u Zagreb bi trebao doputovati ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Konačna odluka očekuje se nakon sigurnosne konferencije u Münchenu gdje će se Lavrov susresti s hrvatskim šefom diplomacije Goranom Grlić Radmanom.

Svečano otvaranje nove zgrade veleposlanstva Ruske federacije u glavnom gradu Hrvatske, kao i unaprjeđenje bilateralnih odnosa, glavni su motivi dolaska Lavrova.

Kako je već najavljeno, novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović prihvatio je poziv predsjednika Vladimira Putina da nazoči velebnoj vojnoj paradi u Moskvi na Dan pobjede.

Hrvatska se pokazala (pravo)vjernom članicom EU i NATO saveza, dok neke druge države poput Njemačke i Francuske, sankcijama usprkos, razvijaju gospodarske i političke odnose s Moskvom.

Hrvatska ignorancija golemom ruskog privrednog bazena pokazala se vrlo štetnom. Mnogi smatraju da trenutačna postava hrvatskog diplomatskog predstavništva u ruskoj prijestolnici svojim intelektualnim kapacitetima nije ni blizu dorasla potrebama izgradnje međusobnih odnosa dviju država.

Kako trenutačno stoje odnosi Hrvatske i Rusije-pitanje je koje smo postavili dobrom poznavatelju hrvatsko-ruskih odnosa i čestom posjetitelju daleke Moskve, nekadašnjem novinaru Denisu Krniću.

„Stoje loše i nikako. Ponašamo se kao da ne postoji svijet izvan granica EU-a, a unutar EU-a ne uspijevamo ostvariti izvoz svojih niskotehnoloških proizvoda i usluga u toj mjeri da ostvarujemo visoke stope gospodarskog razvoja. Na žalost, hrvatsko-ruski odnosi na najnižoj su razini od uspostave samostalne Republike Hrvatske.

Razlozi tome su objektivne, ali mahom i subjektivne naravi. U velikoj mjeri sami smo krivi. S jedne strane, Rusija nema one filigranske finese za izgradnju bilateralnih političkih odnosa kakve imaju zemlje Zapada. Dok s druge strane, mi se slijepo držimo sankcija prema Rusiji, čak i onda kada to nitko od nas ne traži. Stalno strepimo što će reći oni u Bruxelles ili Washingtonu, dok Zapad u međuvremenu grade svoje gospodarske odnose s Rusima“, pojašnjava nam Krnić.

Teško je pronaći veliko tržište poput ruskog koje može progutati dobar dio hrvatskih proizvoda i usluga, kaže Krnić, ali…

„Ne možete tek tako doći u Moskvu i reći – ‘Evo nas, hajdemo sklapati poslove’. Prvo, dok nas gore nije bilo došli su neki drugi. Drugo, i rusko tržište je postalo zahtjevno po pitanju kvalitete robe. Treće, nisam baš siguran da smo zaslužili da nam široko otvore vrata svog gospodarstva.  Četvrto, lošim izborom diplomatskih predstavnika u Moskvi ne šaljemo poruku da nam je nešto posebno stalo do odnosa s Rusijom.

Mi se kao „pijan plota“ držali zapadnih sankcija, a kada je nama to najviše trebalo, u Domovinskom ratu, Rusija je odbacila Hrvatskoj nametnuti zapadni embargo na uvoz oružja. Upravo su ruske narudžbe tijekom Domovinskog rata spasile naše škverove od propasti.

U jesen 1991. Gorbačov je Miloševiću rekao da mora prihvatiti hrvatsku državnu samostalnost. Sve smo to zaboravili. Naravno, ne treba Ruse idealizirati, daleko su oni od idealnog, ali treba reći istinu“, naglašava naš sugovornik čiji se uvodnik nalazi i u raskošnoj monografiji hrvatskih i ruskih autora o ruskoj avijaciji i svemirskoj tehnici „Naš MAKS“, a koja je nedavno imala promociju u Moskvi, u novom Muzeju kozmonautike. Poseban primjerak dobio je i predsjednik Putin.

Rusija dosta radi sa Srbijom, kažemo Krniću.

„Pa rade s kime mogu i tko s njima hoće raditi. To je sasvim normalno. Radili bi i s nama, vjerojatno daleko više da mi to želimo, posebno u gospodarskom smislu. No, politički odnos Rusa i Srba je prešao u iracionalno, da ne kažem šizofreno. Srbija od bolesne slijepe rusofilije ne vidi da Moskvi odgovara konflikt i destabilizacija oko Kosova, jer dokle god je tako Beograd je u zagrljaju Moskve.

Kosovo je najveća poluga ruskog utjecaja na Srbiju.

S druge strane balade, Srbija je prodavala naoružanje i granate Ukrajini, američkom savezniku i od tih mina ginu ruski vojnici“.

Pitamo sugovornika može li doći do bilateralnog susreta Milanovića i Putina u Moskvi na Dan pobjede i što očekuje od budućnosti hrvatsko-ruskih odnosa?

„Kako mi kažu upućeni iz Moskve, to se teško može očekivati s obzirom da je taj dan raspored susreta predsjednika Rusije ionako krcat. Uz to, prioritet imaju predsjednici susjednih zemalja, jer je i njima proslava u Moskvi centralna svečanost te njihovi vojnici također sudjeluju u mimohodu.

Što se tiče međusobnih odnosa dviju država, poglavito u gospodarskom smislu, ne očekujem previše, jer su naši gospodarski kapaciteti sve slabašniji, a naši diplomatske mogućnosti sve mizernije“, zaključuje nimalo optimistično Krnić.

M. Marković/Foto: Getty