Luka Burilović ostaje na čelu HGK, uvjerljivo je porazio Oreščanina

Luka Burilović ostaje na čelu Hrvatske gospodarske komore. Na 14. sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore svoj su program predstavili kandidati Marin Lovrović, Dražen Oreščanin i Luka Burilović. Zatim je uslijedilo glasanje, a pobijedio je dosadašnji šef Komore Luka Burilović.

Burilović je dobio 67 od 90 glasova, Oreščanin je imao 21 glasova, a Lovrović je dobio jedan glas. Luka Burilović je u prošlom mandatu na funkciju izabran 3. ožujka 2014. godine, a čelno mjesto Komore preuzeo je 1. travnja iste godine.

– Opet imamo mogućnosti i prostora s novcem koji ćemo imati na raspolaganju u sljedećem razdoblju, s ulaskom u Schengen, kao i s ulaskom u eurozonu koji očekujemo u narednih godinu, dvije dana, dobre pretpostavke. Tu smo mi, prije svega, kao partneri, ali kada treba i ako bude trebalo, i korektiv Vlade, da budemo svi na istoj strani i da se svi skupa borimo za interese hrvatskog poduzetništva. Hvala još jednom svima na dolasku i hvala na velikom povjerenju, rekao je Burilović na sjednici nakon izbora.

Za građane Hrvatske i dalje je ključno pitanje kako ćemo prebroditi inflacijski udar koji se iz EU ozbiljno prelijeva na naš životni standard i okružje, koji će se morati prilagoditi i ulasku Hrvatske u Euro zonu.

Dario Marinić, poduzetnik, izvoznik i inovator, smatra kako će izbori iznjedriti čovjeka koji će dobro voditi Komoru u interesu poduzetništva i u interesu daljnjeg razvoja gospodarstva.

– To je nama svima ključno. Prvenstveni zadatak novog čelnika je da se osnuje jedna kvalitetna gospodarska diplomacija, koja bi promovirala interese hrvatskih poduzetnika i gospodarstvenika na svjetskom tržištu – to je po meni ključno, kazao je Marinić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe kako HGK baštini tradiciju preko 165 godina, no da je potrebna reforma.

– Vrijeme prolazi, treba se prilagođavati novim okolnostima, potpuno je svejedno koje će biti vodstvo, ono ima zadaću i izazov da oblikuje organizaciju Komore, njene usluge i način poslovanja suvremenim okolnostima – definitivno će biti potrebno napraviti neke promjene kako bi Komora u budućnosti odgovorila onim potrebama i zahtjevima koje od nje očekuju poduzetnici, rekao je.

U posljednje vrijeme svjedočimo rastu cijena u svim sektorima, a posebno kad se radi o energentima – navodno bi dizel i ostala motorna goriva ovaj tjedan mogla doživjeti rekord što se tiče poskupljenja. Novotny smatra kako će se to sigurno dogoditi, no kaže kako je teško prognozirati koja je granica poskupljenja.

– Ne vjerujem da će nafta i naftni derivati narasti na onu razinu iz 2008. godine. U ovom trenutku je potražnja za energentima jako velika, a ona je posljedica naglog otvaranja nakon krize s koronom. Stvorena je potražnja koja nije realna, i sigurno je da će u nekoliko mjeseci doći do ravnoteže, naglasio je Novotny.

Što se tiče poskupljenja struje i plina građani bi trebali biti mirni negdje do ožujka, no to poskupljenje već su dobrano osjetili građani drugih država članica EU.

– Po mojoj procjeni možemo očekivati jedan umjeren rast cijena od 10 do 15 posto, kao i korekciju plaća u tom smjeru koja će za svim tim kasniti nekih šest mjeseci, kazao je Marinić.
Posljednji podaci iz Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako su plaće u javnom i državnom sektoru rasle već dva puta, za razliku od privatnog sektora, a Hrvatska trenutno ima javni dug od 40 milijardi kuna, temeljen samo na plaćama za javni sektor.

– Javni sektor ima veliko učešće u kreiranju ekonomske aktivnosti i u ukupnoj potrošnji. Notorna je činjenica da je javni sektor u Hrvatskoj predimenzioniran i u tom kontekstu bi ga trebalo smanjivati. Međutim, to je vrlo teško budući da je javni sektor stvorio ‘pakt’ sa sindikatima, sindikalni ugovori su vrlo čvrsti i ne možete ih tek tako mijenjati. Mi nismo završili tranzicijski proces prema tržišno orijentiranom ekonomskom sustavu, u kojem veliki dio ekonomske aktivnosti čini privatni sektor, istaknuo je Novotny.

– Kako zadovoljiti zahtjev za porastom plaća ako u datom trenutku imate nemogućnost zadovoljenja potreba tržišta – to je nešto s čim se Europa trenutno suočava. Posljedica toga je nemogućnost praćenja rast inflacije s rastom plaća, no ne očekujem da će to trajati duže od godinu-dvije, jer poduzetnički i gospodarski sektori čine sve napore da se dio proizvodnje u kojima je europsko tržište ovisno vrati natrag u Europu, rekao je Marinić.

Novotny je istaknuo i slučaj Zagrebačkog holdinga, za koji kaže da je visoko zadužen i neproduktivan, ima prevelik broj zaposlenih i stvara gubitke.

– Prošle godine su gubici iznosili oko 300 milijuna kuna, stvarana je likvidnost i nepovjerenje kod banaka, i gotovo je sigurno da će biti nužno napraviti velike zahvate u samoj strukturi Holdinga. Vrijeme je isteklo i potrebni su odlučni rezovi – kako će se to odraziti na političku poziciju je drugo pitanje, vjerojatno će tu biti još puno diskusije na razini političke elite u gradu Zagrebu, zaključio je Novotny.