U Lovasu se obilježava tužna 25. obljetnica pokopa žrtava masovne i pojedinačne grobnice. Obitelji, prijatelji i mjestani prisjećaju se svojih najmilijih. U spomen na 68 žrtava Lovasa hoda se Križni put od spomen križa u minskom polju do groblju gdje su pokopani.
Zločin u Lovasu jedan je u nizu mnogobrojnih zločina počinjenjih tijekom Domovinskoga rata. Na putu prema okupaciji i uništenju grada Vukovara tzv. JNA i četnici iz Srbije uništavali su i ubijali sve što im se našlo na putu. Tako su 10. listopada 1991. okupirali i spalili Lovas – hrvatsko selo u Srijemu.
Na mjesnom groblju u Lovasu bila je masovna grobnica iz koje je ekshumirano 68 žrtava, 66 iz Lovasa te dvije osobe iz drugih mjesta. Uz to deset osoba je ekshumirano iz pojedinačnih grobnica.
Danas su položeni su vijenci i zapaljene su svijeće za sve žrtve. U spomen na sve žrtve mještani su hodali Križni put od spomen križa u minskom polju do groblju gdje su pokopani.
“Bili su tu, došli po njih, bili su pet, šest dana. U općini su bili zatvoreni i onda su ih ubili”, opisala je za Dnevnik hr. Ruža Pavlić koja ne zna tko ih je ubio.
“Ne znam ni tko ih je vodio. Jedan je naš lovaski Srbin došao po njih, s njih dvojicom, trojicom. Ubili su ih u garaži”, kazala je Pavlić. Kaže da nitko nije odgovarao za taj strašni zločin. “Svi su poumirali, bili su Srbi iz Lovasa”, kaže Pavlić.
U agresiji i srpskoj okupaciji općine Lovas ubijeno je 87 osoba od kojih je 85 iz Lovasa, a dvoje iz susjednog Opatovca. Svoje domove moralo je prisilno napustiti 1341 Lovašanin hrvatske nacionalnosti, uništena je 261 obiteljska kuća i spaljena crkva sv. Mihovila, stara oko 250 godina.
Posebice okrutan zločin pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba počinili su 18. listopada 1991., kada su prisilno na čišćenje minskog polja na ulazu u mjesto odveli 51 lovaskog Hrvata od kojih je smrtno stradao 21, a 14 je ranjeno.
Srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine podignulo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva.
Optužnica je teretila 14 optuženih za ubojstvo, zlostavljanje i mučenje 69 hrvatskih civila, a njome su bila obuhvaćena četiri pripadnika nekadašnje JNA, četiri mještanina Lovasa te šest pripadnika paravojne postrojbe “Dušan Silni”.
Nakon četiri godine procesa te ispitivanja 193 svjedoka, Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu je 26. lipnja 2012. donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora. Svi optuženici proglašeni su krivima i osuđeni na kazne zatvora, pojedinačno u rasponu od četiri do 20 godina zatvora.
Dvije godine kasnije tu je presudu ukinuo Prizivni sud u Beogradu obrazloživši da je “nerazumljiva i proturječna” te da je donesena “uz bitne povrede članaka kaznenog postupka” pa je predmet vraćen na ponovni postupak i odlučivanje pa su optuženi pušteni na slobodu.
Tijekom procesa umrla su petorica optuženika, a jedan je postao procesno nesposoban zbog bolesti pa se broj optuženih smanjio na osam, a posljedica je bila i promjena optužnice tako što je umanjen broj žrtava za koje su preminuli okrivljeni. Broj žrtava u Lovasu, za koje su koje su preostali optuženi odgovarali, smanjen je sa 69 na 29 ubijenih.
Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu je na ponovljenom suđenju ustvrdio da su osmorica optuženih krivi za zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva i nečovječno postupanje.
Željko Krnjajić osuđen je na 6 godina zatvora, Milan Devčić na 8 godina, Darko Perić na 5 godina zatvora, Radovan Vlajković također na 5 godina, Radislav Josipović na 4 godine, Saša Stojanović na 7 godina, Jovan Dimitrijević na 6 godina i Zoran Kosjer na 6 godina zatvora.
U obrazloženju presude stoji da su kazne limitirane visinom prvih kazni i činjenicom da tužiteljstvo nije dokazalo sve radnje koje su im se stavljale na teret.
Stravični zločini u Lovasu 1991. godine ovjekovječeni u filmu “Krvava berba grožđa“ redatelja Silvija Mirošničenka
Na mjestu gdje je 51 Hrvat iz Lovasa 1991. natjeran na hod po minskom polju u tijeku je izgradnja spomen-područja. Projekt asocira na brazdu, ‘ožiljak’ na površini zemlje, a oblik križa na kršćansku tradiciju Lovasa.
M. Marković/Foto: press
