Markotić: “Čeka nas zahtjevna jesen, na proljeće bismo mogli ući u stabilnije doba”

Ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić u intervjuu za Novi list komentirala je aktualnu situaciju vezanu uz pandemiju, sporo cijepljenje, ali i antivakserski pokret.

Rekla je kako su bolnički kapaciteti skoro puni te da je sve više bolesnika sa srednje teškim i teškim oblicima bolesti. Također, kaže, jedinica intenzivne njege je blizu popunjavanja.

“Veliki postotak je necijepljenih, ta se slika vjerojatno iz dana u dan mijenja, ali sada ih je više od 80 posto. Prema zadnjim podacima koje smo analizirali, bilo je nešto više od 90 posto necijepljenih na intenzivnoj. Dakle, u pravilu se događa da, ako cijepljene osobe i završe na intenzivnoj, to su uglavnom osobe visoke starosne dobi, s teškim komorbiditetima i neki mlađi pacijenti s teškim komorbiditetima.

Naravno da se uvijek može dogoditi neka iznimka, ali ovo je ono što najčešće viđamo. I dalje imamo dosta teške kliničke slike, teške oblike bolesti, i osim ovih bolesnika koji su sada na intenzivnoj, barem je još deset kandidata s visokim protokom kisika koji mogu završiti na intenzivnoj”, rekla je Markotić.

Istaknula je da je dob hospitaliziranih niža nego do sada, uglavnom u četrdesetim i pedesetim godinama života. Markotić je rekla da nas čeka zahtjeva jesen te da osim COVID-a možemo očekivati i druge takve bolesti.

– Sigurno je, sudeći prema rastu brojki, da će biti dosta oboljelih, tim više što je jedva nešto više od 50 posto ljudi u Hrvatskoj cijepljeno. Virus, nažalost, ima dovoljno prostora da se širi, da cirkulira među necijepljenom populacijom.

O tome da bi ova pandemija mogla postati pandemija necijepljenih, Markotić kaže da tako izgleda, “i to nakon što smo dobili šansu da se doista zaštitimo”.

– U početku smo imali mjere koje su isto tako, kod onih ljudi koji su ih primjenjivali pravilno, ipak dovele do visoke zaštite. Dobili smo krajem prošle godine i početkom ove godine mogućnost cijepljenja, a time je postignut visok postotak zaštite među onima koji su se cijepili. Dakle, virus će sigurno ići lakšim putem, prema onima koji se do sada nisu cijepili.

COVID-potvrde od listopada će biti obavezne za sve zaposlene u zdravstvu, a Markotić smatra da zdravstveni djelatnici moraju biti svjesni da su na prvoj crti obrane od virusa, bez obzira jesu li infektolozi, epidemiolozi, mikrobiolozi ili nisu.

U čitavom zdravstvu se liječe ljudi ne samo s COVID-om, nego i s kroničnim bolestima, i oni su definitivno pod većim rizikom od COVID-a. Svaki necijepljeni djelatnik može ugroziti takvog pacijenta, a time što se kreće u bolničkoj sredini, na neki način predstavlja i veći rizik za svoju obitelj i za ostale ljude s kojima je u kontaktu. Mislim da bi zdravstveni djelatnici morali imati visoku razinu odgovornosti i svjesnosti da je cijepljenje bitno i da moraju zaštititi sebe, i svoje pacijente, kao i sve ljude oko sebe. Dakle, ako se mi nećemo cijepiti, što onda očekivati od drugih?

Čak 30 posto medicinskih sestara i braće nisu cijepljeni, a Markotić navodi da je jako važno da se cijepe jer su praktično non-stop uz pacijenta.

– Sigurna sam, prema onome što znam, da još uvijek postoji određena skepsa među mlađim medicinskim sestrama i tehničarima, između ostalog i zbog nekakvih neosnovanih priča o sterilnosti, na što cjepivo apsolutno ne utječe, ali zato ima podataka da virus utječe. Mislim da se oni na jedan način možda osjećaju i nedodirljivima, a vjerojatno i nemaju dovoljno iskustva. Mislim da ćemo trebati još dodatno raditi na edukaciji da bi ljudi shvatili da je to jako važno, pa i za one službe koje nisu medicinske, ali rade u bolnici.

Dodala je i da postoje pacijenti koji su požalili što su se cijepili, no ipak, kaže, uvijek postoje rizici koji su manji od same bolesti.

– Drugo je kad vam se čini da se to vama neće dogoditi, a puno je ljudi koji misle da se njima loše stvari neće i ne mogu dogoditi, no onda kad se dogode, onda shvate da nitko od nas nije nedodirljiv i neranjiv, i da se sve može dogoditi. Dakle jako je važno znati da od svakog uzimanja lijeka, cjepiva, hrane, bilo čega što radite u životu, vožnje automobilom, postoje određeni rizici. Na nama je da budemo dovoljno odgovorni i shvatimo da je taj rizik više desetina puta manji od same bolesti. Kod svake medicinske intervencije postoji određeni rizik, pa tako i kod cijepljenja, ali on je nesagledivo manji u odnosu na opasnost koju donosi bolest.

Europska agencija za lijekove upravo donosi odluku o trećoj dozi cjepiva, a Markotić je objasnila tko bi je u Hrvatskoj mogao primiti.

– Teško je pogađati što će Agencija točno reći. Vrlo vjerojatno će preporuka biti da se treća doza stavi za rizične skupine, za zdravstvene djelatnike i djelatnike u socijali – rekla je i dodala da ako se epidemiološka slika pogorša i ako studije pokažu da je bolje da se veći dio populacije cijepi trećom dozom, onda će ići u tom smjeru.

– U medicini se stalno znanost i znanje razvijaju, i ono što je vrijedilo prekjučer, ne mora nikako vrijediti 100 posto danas. Nove spoznaje idu i dalje, tako da će vjerojatno ići inicijalno takva prva faza, a dalje ćemo vidjeti – objasnila je.

U susjednoj Sloveniji uveli su obvezne covid potvrde na svakom koraku. Markotić navodi da iako su išli oštrijim mjerama, nisu postigli bolju epidemiološku sliku.

– Stvar je u tome da uspostavite onakve mjere koje će ljudi prihvatiti i poštovati. Jer, kad sve to sagledavate u okviru trenutne situacije, cijelo smo se vrijeme trudili da na neki način pokušamo, a dobrim smo dijelom i uspjeli u tome, postaviti takve mjere koje ljudi ipak u datom trenutku poštuju i povode. Mislim da treba naći neku ravnotežu između datih okolnosti i mjera koje uspostavljate. Vidite da ljudi sami odreagiraju na opasnost, to je nešto što je iskonski ugrađeno u nama.

Vjeruje da će se ljudi cijepiti kada primijete da se epidemiološka slika pogoršala.

– Neki su kalkulirali da će čekati jesen za cijepiti se, zato što će onda imati bolju zaštitu. Međutim, ovaj virus se ne ponaša baš po toj logici i ne čeka baš 12. mjesec i nas da se cijepimo u rujnu ili listopadu da bi u prosincu bili zaštićeni. On raste sad – objasnila je i dodala:

– Nekako je ljudska ta logika da kad nešto što imam i mogu, onda mi se ne da i neću. A kad nemam i ne mogu, onda bih htio. Pa je vjerojatno i to utjecalo na odluke ljudi. Kad nije bilo dovoljno cjepiva u cijeloj Europi, svi smo se htjeli cijepiti. Sad kad svega ima dovoljno, sad se ne bi cijepili, nešto bi čekali, kalkulirali…

– U našim sustavima kad se moralo cijepiti, svi su se cijepili, i sad se događa možda neka vrsta nedovoljne svjesnosti i odgovornosti da čovjek mora nešto i sam od sebe učiniti, da te ne mora sustav na sve tjerati. Svijesti o tome da postoje neke vrijednosti koje sam razvijaš, koje sam potičeš u društvu, a ne da čekaš da se nešto s vrha nametne, natjera, i da te kazne ako to ne radiš. Možda smo više naučili na mrkvu i batinu, možda ona još nije izašla iz kolektivne svijesti, za razliku od zemalja koje su razvile neku razinu zdravstvene svijesti i zdravstvenog odgoja koji djeluje i na kolektivnu i na pojedinačnu odgovornost, umjesto da ljudi reagiraju samo na prisilu – objasnila je Markotić.

Otkrila je i koliko bi pandemija još mogla potrajati.

– To nitko ne zna. Mislim da nema nikoga na svijetu tko može prognozirati kraj pandemije. Kalkulacije su različite, no očekuje se da negdje od idućeg proljeća do iduće jeseni ipak uđemo u neko stabilnije doba. To će ovisiti, naravno, i o postotku ljudi koji će se cijepiti, i o postotku onih koji će se koristiti epidemiološkim mjerama zaštite i provoditi ih, ali i i tome koliko će virus stvarati nove varijante koje neće biti u skladu s postojećim cjepivima.

Što bi se dogodilo kada bi Stožer ukinuo sve mjere?

– Virus bi se puno brže širio, bolnički zdravstveni sustav bi bio iznad granica opterećenosti koje može podnijeti sa zbrinjavanjem bolesnih od COVID-a. Time bi došlo do situacije da svi ostali s drugim bolestima koje su isto iznimno teške i važne ostanu bez mogućnosti adekvatne liječničke zaštite. Zdravstveno osoblje je već i sada deficitarno – otkrila je Alemka Markotić.

Navodi i da bi došlo do kolapsa sustava.

–  To je dinamičan proces, ništa tu nije crno-bijelo, i mislim da svi oni koji sad govore, a svi govore nešto o COVID-u, trebaju povjerenje dati struci i znanosti. Jer kad idete graditi kuću, onda nećete pitati ekipu na društvenim mrežama ili na Trgu bana Jelačića kako se gradi kuća jer bi vam se ona srušila na glavu, nego ćete zvati arhitekte i građevince da vam oni grade kuću. Ni medicinom se ne mogu baviti svi i znati o njoj sve oni koji misle da nešto znaju, nego moraju imati određenog povjerenja u zdravstveni sustav koji u čitavom svijetu govori iste stvari, rekla je.

Dodala je i da oni koji prosvjeduju moraju biti svjesni da svaki čovjek koji traži za sebe određeno pravo i određenu slobodu, mora razmišljati i o tome ugrožava li svojim pravom i slobodom tuđi život i tuđe pravo na slobodu da bude zdrav i da bude dobro i da bude živ.

Nedopustivo je instrumentalizirati djecu

Komentirala je i dramu koja se odvija pred školom u Krapinskim Toplicama gdje otac učenika ne pušta u školu sa zaštitnom maskom. Markotić navodi da je nedopustivo instrumentalizirati djecu.

– Odrasli mogu biti odgovorni i trebaju biti odgovorni za svoje postupke, a u tom smislu djeca se nikako ne smiju koristiti za takve postupke. Ovo što se događa u Krapini je ipak nekoliko pojedinaca koji ne govore o sustavu, već su to još uvijek iznimke.

Je li taj slučaj pokazatelj da je u Hrvatskoj tolerancija prema mjerama došla do svog limita?

– Naravno da se prati kako određeno stanovništvo reagira i gdje je potrebnije nešto stegnuti. Kad smo to spustili na lokalnu razinu, vidjeli ste da su lokalne zajednice u situacijama kad su brojevi rasli vrlo odgovorno stezale pa popuštale određene mjere. I sami ljudi su se odgovornije ponašali. A ovo što se događa u Krapini je ipak nekoliko pojedinaca koji ne govore o sustavu, to su još uvijek iznimke.

Foto: hrt