U EMISIJI Markov trg, voditelja i urednika Marka Juriča, gostovali Vinko Vukadin i Zdravko Tomac.
Osvrt gostiju na propuštenu priliku HDZ-a da napokon demokratizira stranku i postane prava postkomunistička stranka, međutim i novo vodstvo HDZ-a je nastavilo funkcionirati na stari promašeni način: jedan član, jedan glas, jedna stranka, jedan kandidat.
Odustanak od lustracije, povratak starih kadrova koji su već sudjelovali u gospodarskom, političkom i međunarodnom uništenju Hrvatske. To se posebno reflektiralo na otvaranju pristupnih pregovora Srbije s Europskom unijom iako Srbija nije ispunila nijedan hrvatski uvjet. Glavni promotor takve politike približavanja Srbije u EU, Miro Kovač, i dalje ostaje u novoj upravljačkoj strukturi HDZ-a na istoj poziciji, što znači da su hrvatski nacionalni interesi su ponovno stavljeni na stranu.
‘Zaboravimo prošlost’, fraza je koja se često čuje kod većine hrvatskih političara koji pokušavaju biti moderni i u trendu željene konstruktivnosti koja nikako da nam se dogodi. ‘Zaboravim prošlost’ je toliko glupa i civilizacijski štetna misao otprilike jednaka kao kad provalnik iziđe iz banke s plijenom, zaskoči ga policija, a on im kaže ‘zaboravimo prošlost’.
To je bila tema emisije Markov trg u kojoj su sudjelovali potpredsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta Zdravko Tomac i politički analitičar Vinko Vukadin koji je na prošlim stranačkim izborima za predsjednika HDZ-a istaknuo svoju kandidaturu kao mogući suparnik Tomislavu Karamarku, ali nije uspio skupiti potrebnih pet tisuća potpisa članova HDZ-a.
‘Sramotno je za najveću hrvatsku stranku da po jednom komunističkom načelu bira svojeg šefa. Uspio sam skupiti 3900 glasova. Mislim da je toliki cenzus postavljen samo kako netko poput mene ne bi narušio dojam jedinstva stranke. Na ovim zadnjim izborima se ponovila slična situacija, sramotna za tu veliku stranku’, izjavio je Vukadin.
‘Propuštan je prilika da HDZ i Plenković pokažu kako se radi o demokratskoj stranci. Glasovi koje je Plenković dobio puno ne vrijede jer je on izbran prije izbora. Njegova će snaga biti puno manja nego da je imao barem jednog protukandidata’, smatra Tomac.
Prerezao sam člansku iskaznicu HDZ-a jer je premijer Orešković, koji je najveća Karamarkova pogreška, dao potporu Vesni Pusić za izbor na mjesto glavne tajnice Ujedinjenih naroda. Bio je to moj osobni protest. Čovjek mora naučiti iz svojih pogrešaka. Shvatio sam da stranka koja promovira lijeve ideje, koja podupire ljude koji su radili protiv Hrvatske države, da u toj stranci za mene nema mjesta’, objasnio je Vukadin.
‘Mi smo na etičkom sudištu pokušali utjecati na ovu vlast da provedu raspravu o kandidaturi Vesne Pusić koju je nelegitimno predložila tehnička vlada Zorana Milanovića. Međutim to nije učinjeno ni za vlade Tihomira Oreškovića. Nakon Tuđmana Hrvatska nema političara, državnika koji je u stanju oduprijeti se pritiscima međunarodne zajednice. Plenković ima veliki zadatak, prihvaćen je kao pametan, dobar čovjek. Međutim on je u dijelu javnosti percipiran kao projekt međunarodne zajednice i on se mora dokazati na izborima da je autentični političar koji neće biti podložan utjecaju stranih sila’, odgovorio je Tomac.
‘Ni u jednoj Plenkovićevoj izjavi nisam primijetio državnički stav. On je tipičan birokratski diplomat. Ova priča oko otvaranja poglavlja u pregovorima sa Srbijom i ostavljanje Kovača na istom položaju je upitna’, dodao je Vukadin.
‘Mora se reći da je još ratna vlada nacionalnog jedinstva zauzela stav da se ne priznaju nikakve odluke SFR Jugoslavije i svih onih pravnih nasljednica. Ponovo je donesen zakon o ništetnosti tog zakona Srbije, a onda je tadašnji predsjednik Josipović tražio da se poništi taj ustavni zakon s obrazloženjem da taj zakon krši ustavna prava hrvatskih branitelja da dokažu svoju nevinost pred srpskim sudovima. Zamislite.
Potpuno isti stav je zauzela i vlada Zorana Milanovića. Istovremeno je trajala i tužba Hrvatske protiv Srbije. Josipović, Vesna Pusić i Milanović su tražili da se povuče tužba. I sad na kraju dolazi Miro kovač koji je pokušao pronaći neki kompromis. Miru Kovača sada mrze u Srbiji i Njemačkoj, Vlada i Predsjednica šute, branitelji traže da Hrvatska do 01. 09. blokira Srbiju.
Treba reći istinu da su Njemačka i SAD-e izvršili veliki pritisak na Hrvatsku’, pojasnio je Tomac.
‘Glavni je problem hrvatske politike što stalno pazi kako će drugi reagirati i što će reći. To je politika koja se orijentira prema tuđim interesima. Najdalje što netko tko se s tim ne slaže jest da kaže ‘eto ja sam vam rekao’ i to je sve. Kod nas je postala moda da kad govorimo istinu, da se mi te istine sramimo i onda pokušavamo takvu ‘istinu’ ušminkati’, kaže Vukadin.
U emisiji je prikazan isječak iz dokumentarnog filma ‘Macelj –gora zločina’ u kojem je prikazano stradanje i okrutno iživljavanje na zarobljenim hrvatskim vojnicima po završetku Drugog sv. rata. Prije svega jer i taj dokumentarni film otvara pitanje kako je moguće i smije li se zaboraviti prošlost.
‘Zaboravimo prošlost i bavimo se budućnošću’ je strašna glupost. Čovjek je biće koje istovremeno živi prošlost, sadašnjost i budućnost. Nema budućnosti koja se ne temelji na nekoj prošlosti. Hrvatska država se mora dokazati kao suverena država hrvatskog naroda. Mora se dokazati i reći istina o komunističkim zločinima i NDH-a.
Ako ugasimo svjetlo prošlosti, ako dopustimo da se Stepincu još jednom sudi, ako odustanemo od naših vrijednosti onda mi nemamo budućnosti. Zato kad vidim mlade političare koji kažu dosta ustaša i partizana, mi ćemo se baviti budućnosti, to mi izgleda nevjerojatno koja je to razina gluposti. Ja sam ime i prezime, ja sam po tome što i kakva mi je prošlost. Hrvatski narod je takav upravo po tome kakvu je prošlost imao i ako se krivotvori prošlost mi prestajemo biti narod’, kaže Tomac.
‘Ako čovjeku uzmete sjećanja, povijest taj čovjek prestaje postojati. Mi se ne možemo pomaknuti dok ne raščistimo našu povijest. Naše društvene elite su nastale na ovim zločinima. Kompletna današnja gospodarska elita je nastala na ovim zločinima nakon Drugog svjetskog rata. Zato je meni izrazito zabrinjavajuće kada Plenković govori da nam treba odmak od ideologije, od povijesti’, smatra Vukadin.
‘Država koja ne rješava, ne kažnjava zločine i sama postaje sudionik u tom zločinu. Mi smo u HNES-u osudili Tita koji je odgovoran za neviđeni genocid nad Hrvatskim narodom i dokazali smo da su mnogi antifašisti koji su išli u tu borbu bili prevareni. Mi se još nismo oslobodili tih struktura’, dodao je Tomac.
U isječku iz dokumentarnog filma ‘Macelj – gora zločina’ jedan od sugovornika kaže kako mu je žao što je tek u ovakvim okolnostima snimanja dokumentarca sreo svog prijatelja Martina. Taj prijatelj je Martin Karamarko, otac Tomislava Karamarka.
Martin Karamarko je također bio jedan od sugovornika prilikom snimanja ovog dokumentarnog filma, snimljen je intervju s njime za potrebe tog filma. Nažalost autori filma su pokazali u HDZ-u snimljeni razgovor s Martinom Karamarkom nakon čega su bili zamoljeni da u konačnu verziju tog filma ne objave i iskaz oca tadašnjeg šefa stranke. Zašto? Kako razumjeti taj mentalitet stranke? Što bi bilo loše da je otac Tomislava Karamarka ispričao svoje doživljaje s Križnoga puta?
‘To je tragično. Jer u hrvatskoj javnoj sceni političari imaju stalnu potrebu autocenzure. To je posljedica nekakvog komunističkog mentaliteta. Nevjerojatno je da mi u društvu imamo demokrate koji se boje govoriti činjenice. U tim stranačkim strukturama izgleda kao da još uvijek živimo u Jugoslaviji. Primjerice, govori se da je nas napala srbočetnička vojska. To nije istina. Nas je napala Jugoslavenska armija koja je sljednica partizanskoga pokreta. To je veliki problem u komunikaciji. I onda je nama sasvim normalno da netko kome je otac bio partizan u Dalmaciji to ponosno ističe, a netko kome je otac bio, kaoTomislavu Karamarku, na drugoj strani, na hrvatskoj strani, onda se taj mora sramiti. Dok se to ne ispravi, dotle nema pomirbe’, naglasio je Vukadin.
‘Zlatko Hasanbegović je pravi primjer ovog problema. On je sjajan čovjek i znanstvenik, ali je stvorena atmosfera pa čak i u HDZ-u da će Plenković dokazati svoju vjerodostojnost ako se odrekne Hasanbegovića. Teško je danas u Hrvatskoj biti hrvatski domoljub. Evo mogu reći i na svom primjeru da nakon što smo u HNES-e osudili Tita, da doživljavam neugodnosti na ulici. Među hrvatskim intelektualcima postoji strah govoriti istinu, ljudi se boje da će biti etiketirani’, rekao je Tomac.
‘Lustracija mora biti prva i glavna točka svakog nacionalnog političkog programa’, zaključio je Vukadin.
M. Jurič/Foto:screenshot
