TRI četvrtine maturanata u Hrvatskoj smatra da NDH nije bila fašistička tvorevina, polovica vjeruje da je homoseksualnost bolest, a dvije trećine ispitanih misli da homoseksualne osobe ne bi javno trebale isticati seksualnu orijentaciju.
Rezultati su to istraživanja pod nazivom “Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj” koje su u travnju i svibnju na uzorku od 1.146 učenika proveli Institut za društvena istraživanja, GONG i Inicijativa GOOD.
Gotovo tri četvrtine maturanataa misli da NDH nije bila fašistička tvorevina, 40 posto čvrsto se protivi svakom pokušaju sudskog progona hrvatskih ratnih veterana za zločine iz Domovinskog rata.
Maturanti su pokazali solidno znanje iz poznavanja političkih pojmova kao što su trodioba vlasti, organizacija civilnog društva, a isto toliko i da je Ustav temeljni pravno-politički akt, a samo 19 posto učenika znalo je da izvršnu vlast obnaša koalicija SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a.
Informiranje maturantima nije jača strana, tek nešto više od četvrtine zna da se predsjednik Vlade zove Zoran Milanović, a tek polovica da je Hrvatska članica NATO-a od 2009.
Što se tiče razlika po spolu, učenice nešto bolje razumiju temeljne političke pojmove, dok su njihovi muški kolege bolje informirani.
Mladi nisu nacionalno isključivi, pa im prijateljstvo s osobama druge rase, vjere ili nacije nije ništa neobično, čak 84 posto njih ne vidi ništa sporno u tome. Većina ih smatra i da je za državu dobro da u njoj žive ljudi različitih vjera, nacija i rasa.
Mladi su deklarirali i visok stupanj religioznosti – 43 posto ih kaže da su uvjereni vjernici koji prihvaćaju sve što ih vjera uči, a još 25 posto deklarira se “običnim” vjernicima. Oko 40 posto ih smatra da Hrvatska ima bogatiju tradiciju od većine naroda te da su pravi Hrvati jedino katolici.
Među mladima su ispitivani i stavovi o autoritarnosti. Većina ispitanika, dvije trećine, tvrdi da nema napretka bez poštovanja autoriteta u obitelji, školi i državi. Međutim, gotovo 60 posto se ne slaže s time da se vlasti i moćnima ne treba zamjerati,
Jedan od članova istraživačkog tima sveučilišni profesor Berto Šalaj za Novi list je komentirao kako je velika razlika uočena između učenika gimnazija i trogodišnjih strukovnih škola kod kojih je zabilježen ozbiljan deficit političkog znanja i informiranosti.
Šalaj je upozorio da je u istraživanju stavova i vrijednosti u mnogim odgovorima visok postotak neodlučnih što ukazuje na nesigurnost maturanata.
M.P./foto:
Domagoj Juričić, nekadašnji predstojnik ureda Kolinde Grabar-Kitarović, je u podcastu Krešendo Nove tv ispričao kako je…
Dragan Marković Palma preminuo je u 65. godini nakon kratke bolesti. Osebujni bivši gradonačelnik Jagodine…
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš iz istražnog je zatvora u petak uputio predsjedniku Sabora zahtjev za aktivacijom saborskog mandata osvojenog na…
Komentiraj