Ne krivim sebe, odgovorila je Angela Merkel na pitanje novinara je li mogla učiniti više, ili učiniti nešto kako bi spriječila rat. Ne moram sebe kriviti da sam se premalo trudila, rekla je Merkel u prvom intervjuu koji je dala nakon napuštanja dužnosti.
Angela Merkel dala je intervju slavnome Spiegelovom reporteru Alexanderu Osangu. Kao i ona, Osang je porijekom iz bivšeg DDR-a, razgovarali su uz internetski prijenos uživo u Berliner Ensembleu, kultnom kazalištu Bertolta Brechta, također u istočnom dijelu Berlina, nedaleko od Merkelinog bivšeg kancelarkinog ureda.
Merkel je razgovarala s Osangom na predstavljanju knjige “Što je onda moja zemlja?” (Was also ist mein Land?) u kojoj su tri njezina govora: govor povodom Dana njemačkog jedinstva 2021., govor izraelskom Knesetu 2008. i objašnjenje odluke iz 2015. da otvori njemačke granice sirijskim izbjeglicama. Na njezin zahtjev, honorar će pripasti Saveznoj zakladi za proučavanje diktature SED-a, komunističke partije bivšeg DDR-a.
“Ruska invazija na Ukrajinu je brutalni napad koji ignorira ljudska prava i za to nema opravdanja”, izjavila je u prvom intervjuu otkako je sišla s vlasti. Rekla je da je napad velika pogreška, ali dodala da nikada nije bilo šanse da se stvori sigurnosna arhitektura koja bi uvjerila Rusiju da traži alternativni put.
“Naravno da sam se pitala što smo krivo učinili”, rekla je Merkel govoreći o velikoj tragediji.
“Jesmo li mogli učiniti više da to spriječimo, ono što nazivam velikom tragedijom. I zato se još uvijek pitam ta pitanja”, dodala je. No također je rekla da se ne misli ispričati radi toga što je tražila diplomatska rješenja za napetosti koje su rasle dok je bila kancelarka.
“Diplomacija nije pogrešna zato što nije uspjela. Zato ne vidim zašto bi trebala reći da sam pogriješila i neću se za to ispričati”, naglasila je Merkel.
Merkel: Ja sam kancelarka u mirovini, nisam obična građanka
Kazala je da nije bila naivna kada je riječ o mržnji ruskog predsjednika Vladimira Putina prema zapadnom demokratskom modelu, dodavši da je nekoliko puta upozorila svoje kolege da Putin želi podijeliti Europsku uniju. Rekla je da je njezina nekadašnja dužnost obvezuje kada govori o ratu.
“Ja sam savezna kancelarka u mirovini i nisam obična građanka”, kazala je bivša njemačka kancelarka. Zbog toga, dodala je, mora biti oprezna kada raspravlj
“Srećom, dovoljno sam se trudila. Velika je tuga što nisam uspjela.” Nije bilo moguće stvoriti sigurnosnu arhitekturu koja bi spriječila rat, poručila je Merkel. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, europske zemlje nisu uspjele okončati “ovaj hladni rat” u odnosu s Rusijom.
Intervju je emitiran večeras uživo iz berlinskog kazališta Berliner Ensemble. Angela Merkel je odgovorila na pitanje ukrajinskog veleposlanika u Njemačkoj Andrija Melnyka, koji ga je novinaru Alexandru Osangu poslao SMS-om. Melynk je bivšoj kancelarki predbacio da je vodila politiku umirivanja i podilaženja Rusiji. To nije moje mišljenje, suprotstavila mu se Merkel. Diplomacija, kad ne uspije, nije pogrešna, ustvrdila je. Merkel je priznala da se ruska aneksija Krima 2014. mogla odlučnije riješiti. Međutim, ne može se reći da se ništa nije radilo. “Ne vidim da moram reći da je to bilo pogrešno i neću se ispričavati zbog toga”, rekla je Merkel.
Branila stav o tome da se NATO ne širi
Branila je svoj stav što se 2008. godine protivila širenju NATO-a na Ukrajinu i Gruziju. Da je NATO tada dopustio njihovo članstvo, ruski je predsjednik tada mogao napraviti “ogromnu štetu u Ukrajini”.
Bivša njemačka kancelarka oštro je osudila ruski napad na Ukrajinu: “Ovo je brutalan napad koji krši međunarodno pravo i za koji nema opravdanja”. Ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače 2022. označila je prijelomnicu. Napad je bio velika greška Rusije.
Merkel je odbacila optužbe o naivnosti u ophođenju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Rekla je da Putin gaji mržnju i neprijateljstvo prema zapadnom demokratskom modelu. “Znate da on želi uništiti Europu. On želi uništiti Europsku uniju jer je vidi kao preteču NATO-a”, ocijenila je Angela Merkel.
Na pitanje o njenom odnosu s Putinom i njezinoj politici prema Rusiji, Merkel je rekla da i nakon isteka mandata stalno preispituje svoje odluke. “Prirodno je da sam se pitala: što smo možda propustili? Jesmo li mogli učiniti više? Je li se ova velika tragedija mogla spriječiti? Uvijek iznova si postavljate takva pitanja”, ispričala je.
Ruska politika Angele Merkel doživjela je niz napada nakon ruske invazije na Ukrajinu, jer se njoj predbacuje da je pojačala njemačku ovisnost o ruskim energentima. Predbacivalo joj se to što je s Rusijom dogovorila izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2. U intervjuu je ispričala da je bila jako uznemirena što su Sjedinjene Države, pod predsjednikom Joeom Bidenom, uvele sankcije tvrtkama uključenima u Sjeverni tok 2. To radite Iranu, ali ne i savezniku, istaknula je.
Tijekom svog mandata Merkel je uvijek držala kao prioritet da se ne prekinu razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, željela je održati otvorena vrata za diplomatska krizna rješenja.
Putina je procjenjivala kao hladnog, proračunatog taktičara, znala je da mora računati i s lažima. Tijekom svog oproštajnog posjeta Moskvi već je shvatila da oko kritičnih pitanja “uopće ne mogu dalje”.
Razgovor u Sočiju
Prisjetila se svog susreta s Putinom u Sočiju 2007. godine kada joj je, kako prenosi Bild, rekao da je za njega propast Sovjetskog Saveza najveća katastrofa 20. stoljeća kao i da cijeli Zapad promatra kao neprijatelja smatrajući da je Rusija konstantno izložena poniženjima.
“Uopće se ne slažem s tim, ali znam kako on razmišlja”, izjavila je i otkrila da je jedna stvar ipak još jako muči. U lipnju prošle godine, rekla je, nakon što su se sastali Putin i Joe Biden, razgovarala je s Emmanuelom Macronom. “Kazala sam mu da je, iz europske perspektive, dijalog s Putinom nužan. Pogotovo jer sam već tada osjećala da se stvari s Minskom ne kreću u dobrom smjeru”, izjavila je referirajući se na sporazume iz Minska koji su trebali biti rješenje za krizu nastalu nakon ustanka proruskih separatista u Donbasu i njihova proglašenja dviju republika.
“Ali, u to vrijeme nije bilo jedinstva u EU. I pomislila sam si da svi ionako znaju da uskoro odlazim. Koju godinu ranije možda bih jače pritisnula…”, rekla je ponavljajući da se s Putinom ne slaže, ali napominjući i da je izostala sigurnosna arhitektura koja bi spriječila rat u Ukrajini. “Morate i na to obratiti pažnju”, izjavila je i još jednom istaknula da, unatoč tome, za rusku agresiju nikakvog opravdanja nema.
Osang ju je pitao za situaciju tijekom posjeta Moskvi 2007. kad je Putin pustio svog psa da trči oko nje. Tada se to smatralo pokušajem Putina da zastraši kancelarku. Merkel se nasmijala: Jedna hrabra kancelarka mora moći izaći na kraj s takvim psom, rekla je. Založila se za jačanje vojne snage u odnosu na Rusiju. “To je jedini jezik koji Putin razumije”, poručila je bivša kancelarka.
Oštrim riječima osudila je ponovo ruski napad na Ukrajinu. Ruska invazija, ističe Merkel, označila je eklatantno kršenje međunarodnog prava u povijesti Europe nakon završetka Drugog svjetskog rata. Bivša njemačka kancelarka podržava sve napore njemačke vlade, EU, SAD-a, NATO-a, G7 i UN-a da “zaustave ovaj barbarski agresivni rat Rusije”.
Povratak u javni život
Merkel je bila kancelarka od 2005. i odlučila je da se neće ponovno kandidirati na posljednjim izborima 26. rujna 2021. Mandat joj je istekao početkom prosinca. Svojedobno je 67-godišnja političarka najavila višemjesečni odmor i izbivanje iz javnosti nakon isteka mandata. O ruskom napadu na Ukrajinu se proteklih mjeseci očitovala tek u nekoliko pisanih izjava.
Nastup u Berliner Ensembleu dio je Merkelinog plana za neometani povratak u javni život, prenosi agencija dpa. Još sredinom srpnja 2021. Merkel je na dodjeli počasnog doktorata na Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu rekla da nakon završetka svog 16-godišnjeg mandata želi razmisliti o tome što je zapravo zanima. Merkel je detaljno govorila kako je provela vrijeme nakon napuštanja kancelarske dužnosti. Pet tjedana je bila na Baltičkom moru, puno čitala i istraživala svijet audioknjiga: među ostalim, Shakespeareovog Macbetha. Sada se više kreće, što je tijekom karijere zanemarivala.
Dobila je puno upita za mjesto gostujućeg profesora na sveučilištima, ali ih je dosad odbijala, a i memoari će vjerojatno morati sačekati nekoliko godina, prenosi dpa.
Rekla je da se prvo želi oporaviti. O svom životu nakon politike rekla je da joj je jako dobro. Lijep je osjećaj biti dobrovoljno u mirovini, ali i dalje je politička osoba, zbog čega je ponekad “depresivna kao i mnogi drugi”. Rat u Ukrajini poremetio joj je planove. “Drugačije sam zamišljala vrijeme nakon mandata”, rekla je.
R.I. /Foto: reuters
