Srpsko narodno vijeće (SNV), SABA i općina Gračac danas su organizirali proslavu godišnjice Dana ustanka naroda Like 27. srpnja u Srbu. Na taj se datum do 1990. obilježavao Dan ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske, a u samostalnoj Hrvatskoj se kao Dan antifašističke borbe obilježava 22. lipnja, jer je na taj dan 1941. osnovan prvi Sisački partizanski odred u šumi Brezovica kraj Siska.
Mesić i Pupovac, ove godine bez kravata
Proslavu pokraj spomenika ustanku u Srbu Mesić je nazvao ‘danom sjećanja na početke ustanka protiv okupacije 1941. i zajedničkog ustanka Hrvata i Srba u Hrvatskoj’, a predsjednik SNV-a Milorad Pupovac pozvao je, između ostalog, na minutu šutnje za sve nedužne žrtve, i Srbe i Hrvate, koje su stradale, kako u Suvaji, tako i u Boričevcu, ali i kasnije, kako u Škabrnji, tako i za one stradale u Varivodama.
Na poziv Komunističke partije koju je vodio Josip Broz Tito pravi je ustanak, rekao je Mesić, počeo baš ovdje i zajednički su ga poveli Hrvati i Srbi, ili Srbi i Hrvati, posve je svejedno, rekao je i ustvrdio da je ustanak protiv okupacije počeo baš ovdje, a da se time nimalo ne umanjuje značenje ranijeg osnivanja Prvoga partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska.
Za tzv. NDH, ‘koju i danas slave’, kako je rekao, ‘oni koji demonstriraju protiv obilježavanja Dana ustanka’, Mesić je kazao da nije formirana voljom hrvatskog naroda, nego voljom okupatora:
‘Tom je režimu zločin bio program, politika i svakodnevna praksa od samoga početka, a uporno nam pokušavaju nametnuti lažnu tezu da su ustaše navodno pribjegli teroru braneći hrvatsku državu od četnika, ili srbo-četnika i komunista – kako vole reći’, rekao je Mesić, te podsjetio da je prije tog ustanka u Srbu NDH uveo prijeke sudove, zabranu ćirilice i zaštite arijevske krvi i časti hrvatskog naroda, te je počelo osnivanje koncentracijskih logora za Srbe, Židove, Rome, komuniste i antifašiste.
‘I time je počelo obespravljivanje i ubijanje sukladno riječima Mile Budaka: ‘Jedan ćemo dio Srba pobiti, drugi raseliti, a ostale ćemo prevesti na katoličku mjeru i tako pretopiti u Hrvate”, rekao je Mesić i naglasio da tako piše u ustaškom glasilu ‘Hrvatski narod’ od 24. srpnja 1941.
Mesić je govorio da je NDH bila paradržava zasnovana na zločinu te je bio oštar u govoru protiv Katoličke crkve: ‘Crkva aktivno sudjeluje u demoniziranju svega nakon ‘45. i minoriziranju ustaških zločina, a tada je pozivala na uzvišeni rad za unapređenje NDH. Tada je donesena i odredba o zabrani ćirilice koja danas tako poznato zvuči. Ipak, i danas jedan biskup govori kako je ova vlast nenarodna i zločinačka. Ako je to istina, zašto od zločinačke vlasti uzima novac?’
Mesić je izrazio zabrinutost jer smatra da ‘plima neofašističkog radikalizma preplavljuje hrvatsko društvo’, te poručio da tolerancija prema fašizmu nije demokratičnost i da se ‘izljevi fašistoidne mržnje’ ne mogu opravdati floskulom da svatko ima pravo na svoje mišljenje.
Milorad Pupovac je u svom govoru ustvrdio da je na današnji dan prije 73 godine u Srbu počeo narodnooslobodilački pokret Hrvata i Srba, ali da su tome prethodili pokolji u Gudovcu, Grubišnom Polju, Kerestincu, Veljunu, Banskom Grabovcu, Jadovnom i drugdje. Bilo je ubijeno mnogo nevinih ljudi, a zahvaljujući ustanku, oslobođen je dio okupiranog teritorija u koji je onda mogao doći vrhovni zapovjednik koji se nije zvao Draža nego Joža, rekao je.
‘Nisu ovdje u Srbu i u Drvaru branili Dražu, nego Jožu, ali ne valja to govoriti onima koji su jučer i koji danas prosvjeduju protiv ovog skupa. Narod se tada digao da bi obranio goli život, ali i vođen idejom antifašizma, i nije se dao da ga netko uvede u ideju četništva ili fašizma, već su ustali da bi gradili ideju bratstva i ravnopravnosti među narodima’, rekao je Pupovac. Izrazio je nezadovoljstvo što je danas tog bratstva sve manje kao jedinstva, ‘a previše je nacionalizma, koji narod doživljavaju kao narode domaćina i narode gosta’.
‘Mi se zalažemo za Europu ravnopravnih naroda, protiv homofobija, nacionalizma, ksenofobije i svake vrste ekstremizma’, istaknuo je Pupovac. Zalažemo se, dodao je, i za Europu socijalne pravednosti, a ne Europu prepuštenu tržištu i kapitalu, na štetu onih koji žive od rada. Poručio je da je ideja socijalne pravde i socijalne pravednosti važna i zbog toga što se kroz raslojavanje na bogate i siromašne nacije ‘protura nacionalizam, prodaje se siromašnima kao mržnja’.
‘Mi slobodu razumijemo kao ravnopravnost, jedinstvo kao jednakost, bez obzira na različitost, a bratstvo kao pravednost, i to je sadržaj našeg antifašizma za koji se danas borimo’, istaknuo je Pupovac.
Keleminec je bio zanimljiv medijima
Proslavi u Srbu nazočili su, među ostalima i izaslanik predsjednika RH Zlatko Gareljić te predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer.
Uz predstavnike organizatora proslave Dana ustanka, vijence su dalmatinskim borcima na lokalnom mjesnom groblju i podno spomenika, svim ostalim palim borcima, položili Zlatko Gareljić, predstavnica srbijanskog veleposlanstva u Hrvatskoj, predstavnici Sekcija boraca i njihovih potomaka Šeste ličke Nikola Tesla i 35. ličke udarne divizije iz Beograda, te županijskih vijeća srpske nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske županije i Istarske županije.
Uz velike mjere osiguranja istodobno je održan prosvjed na kojem je, u organizaciji Autohtone hrvatske stranka prave, bilo stotinjak nazočnih koji su rekli da prosvjeduju jer ne žele ‘da laž postane istina’. Predsjednik Dražen Keleminec rekao je da u Srbu od 1941. i 1990. godine nije bilo antifašizma, nego samo velikosrpske politike’. U izjavi za medije Keleminec je rekao da je članove njegove stranke i pristaše policija maltretirala, tražili su spiskove prosvjednika s imenom i prezimenom, što nisu tražili za proslavu ustanka, te da je prijavio policiji ‘prijetnju smrću od osobe za kojeg se zna da je Mesićev čovjek’.
