Ako bi postavili nagradno pitanje tko je prvi službeno pozvao Aleksandra Vučića u Hrvatsku, rijetki bi znali odgovor. Od naših političara gotovo nitko. Možda samo jedan od njih – bivši premijer, a današnji predsjednik Zoran Milanović.
Milanović bi znao odgovor jer je upravo on, u travnju 2013. godine, pozvao Aleksandra Vučića, tada ministra obrane Srbije, u službeni posjet Hrvatskoj.
U vrijeme kad Milanović i oporba pokušavaju poentirati na činjenici da je Vučić, kao predsjednik Srbije, boravio nekoliko sati na međunarodnom skupu u Dubrovniku, treba podsjetiti i na Vučićev prvi službeni posjet Zagrebu.
Došao je na poziv premijera Zorana Milanovića, a koliku važnost su pridali njegovom posjetu Zagrebu svjedoči činjenica da su ga primili svi: ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, ministar obrane Ante Kotromanović, potpredsjednik Vlade Neven Mimica, premijer Zoran Milanović i predsjednik Ivo Josipović.
Na presici s Vesnom Pusić Vučić je govorio ono što i inače govori, a omogućen mu je i nastup na HTV-u. U Hrvatskoj se tada nitko nije bunio. Ni Miro Bulj ni Dalija Orešković ni Nikola Grmoja ni Sandra Benčić. Radio Slobodna Europa je u travnju 2013. godine ovako opisao Vučićev posjet Zagrebu.
“Hrvatska ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade Vesna Pusić primila je potpredsjednika srpske vlade Aleksandra Vučića. Hrvatska podupire davanje datuma Srbiji za početak pristupnih pregovora s Europskom unijom, a moguće povlačenje tužbi za genocid bliže je nego ikada prije. Vučića su primili i drugi najviši hrvatski dužnosnici.
Čestitke Srbiji na dogovoru s Kosovom koji je doprinos stabilnosti i europskoj perspektivi regije, očekivanje uspješne suradnje i podrška Srbiji na europskom putu, to su glavne poruke hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić nakon susreta sa srpskim vicepremijerom Aleksandrom Vučićem.
Aleksandar Vučić i Vesna Pusić na konferenciji za novinare u Zagrebu, 29. travnja 2013.
„Hrvatska bez rezerve podržava put Srbije prema europskim integracijama i prema članstvu u Europskoj uniji. Stojimo na stanovištu da je apsolutno neophodno da Srbija u šestom mjesecu, dakle kada se bude o tome odlučivalo, dobije datum za početak pregovora o svom članstvu u Europskoj uniji“, izjavila je Pusić.
Vučić je kazao kako su Hrvatska i Srbija ključne zemlje regije.
“Naš odnos predstavlja kičmu razvoja cijele regije regiona, tu nema mnogo i mislim da ne treba biti previše emocija. Mi treba da na racionalan i pragmatičan način da uređujemo naše odnose, da i u političkoj i ekonomskoj i svim drugim sferama društvenog života ti odnosi budu konkretni i bolji nego što su bili do danas“, poručio je Vučić.
Čini se da je uzajamno povlačenje tužbi za genocid bliže nego ikada, pogotovo nakon što je u postupku za ratne zločine nad hrvatskim civilima u Sotinu 1991. godine pred beogradskim sudom jedan od optuženih hrvatskih Srba otkrio lokaciju masovne grobnice sa ostacima trinaest osoba. Ministrica Pusić podsjetila je kako je hrvatska pozicija oduvijek bila da se može razgovarati o povlačenju hrvatske tužbe, ako se prije toga riješe pitanja iz hrvatske tužbe.
“Pitanje nestalih je za nas očito takvo pitanje. Na tom polju su se zapravo po prvi puta napravili ozbiljni koraci i pred nama su očito ozbiljni pomaci, što onda otvara prostor za razgovor o mogućnosti povlačenja tužbi. Dakle, kada vidimo da se u pitanju nestalih bitno mičemo sa mjesta i približavamo rješavanju tog pitanja, onda smo i blizu toga da možemo razgovarati o povlačenju tužbi.“
“To nije lako pitanje za Srbiju, ali smo otvoreni za razgovore. Nadam se da ćemo naći zadovoljavajuće rješenje”, rekao je na tu temu Vučić.
O položaju manjina i ekonomskoj suradnji
Govoreći o različitim ocjenama događaja posljednjih 20 godina, primjerice vojno-redarstvene akcije „Oluja“, on je kazao kako ne valja biti zarobljenik prošlosti.
„Uvjeren sam da ne vidimo na isti način gospođa Pusić i ja pitanje akcije ‘Oluja’ i svi hrvatski zvaničnici i svi srpski zvaničnici, ali mislim da to ne smije biti bilo kakva smetnja našem razmišljanju o budućnosti. Prošlo je 18 godina. Znate, i djeca postaju punoljetna i vrijeme je da mi počnemo razmišljati i razgovarati o budućnosti, a ono što su naše razlike – ne moramo kriti, ne trebamo ih stavljati pod tepih, ali govorim – budućnost je mnogo važnija od prošlosti, perspektiva i razvoj su mnogo važniji od ukopavanja u političke rovove koji nikome ništa dobro ne mogu donijeti“, kazao je Vučić
Vučić je kazao kako je Srbija otvorena za što bolju ekonomsku suradnju s Hrvatskom, od sudjelovanja u zajedničkim infrastrukturnim projektima poput modernizacije željezničke pruge Zagreb – Beograd do nove situacije zbog hrvatskog ulaska u Europsku uniju što za sobom vuče izlazak iz CEFTA-e.
„Istovremeno, mi nemamo nijednu smetnju da napravimo više bilateralnih sporazuma s Hrvatskom kako bi se Hrvatskoj olakšala komunikacija sa zemljama CEFTA-e gdje je Hrvatska imala suficit sa svim zemljama, jer smatramo da je to dobro i za nas i za cijelu regiju.“
Bilo je riječi i o položaju manjina – hrvatska strana saslušat će primjedbe Beograda na proces stambenog zbrinjavanja nekadašnjih nositelja stanarskog prava i riješiti ih tako da svi ljudi koji imaju ta prava njih i realiziraju. Vučić je kazao kako će problem udžbenika i škola na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu u Srbiji brzo biti riješen, i da se ne radi o političkim problemima, nego o tehničkim problemima ili – kako je kazao – „na žalost nedovoljnom posvećivanju pažnje“.
Vučića su u ponedjeljak odvojeno primili i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović i potpredsjednik Vlade i budući europski povjerenik za zaštitu potrošača Neven Mimica, kao i Vučićev resorni kolega, ministar obrane u hrvatskoj Vladi Ante Kotromanović.
O svim tim susretima izdana su priopćenja, a izdvojimo da je ministar Kotromanović kazao kako susret s Vučićem vidi kao „početak snažnijih i sadržajnijih odnosa na području obrane.“
Obje strane suglasile su se da se intenziviranje bilateralne obrambene suradnje najefikasnije može postići u području zajedničkog doprinosa regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti, zatim na polju euroatlantskih integracija te unapređenjem vojno-ekonomske suradnje, pri čemu bi oba ministarstva trebala stvarati preduvjete za zajednički nastup obrambene industrije na trećim tržištima, navodi se u priopćenju hrvatskog Ministarstva obrane.
M. marković/Foto: RFI
