Protekle tjedne obilježile su rasprave o mogućem sudjelovanju hrvatske vojske u ratnom sukobu u Ukrajini, a koje su započele priopćenjem predsjednika Zorana Milanovića da neće potpisati suglasnost za sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga RH u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU). Usprkos njegovoj odbijenici, Vlada je odluku dva dana kasnije prihvatila i poslala u Sabor.
Milanović je 1. listopada izvijestio javnost kako je Vlada od njega tražila suglasnost za 13 odluka o sudjelovanju pripadnika hrvatskih oružanih snaga u misijama i operacijama NATO-a, Europske unije i UN-a u Europi i svijetu, a da prethodnu suglasnost nije dao jedino na odluku o sudjelovanju hrvatskih vojnika u operaciji pružanja logističke potpore i obuke ukrajinske vojske.
Iako se u javnosti stvorio takav dojam zbog dramatičnosti priopćenja i video poruke, Milanović nije u svom prvom nastupu izrijekom govorio da ne daje suglasnost za odlazak hrvatskih vojnika, odnosno časnika na teritorij Ukrajine, već je govorio o sudjelovanju hrvatskih vojnika u “misiji”, odnosno “operaciji pružanja logističke potpore i obuke ukrajinske vojske”.
Međutim, u kasnijim je izjavama iznio niz teza koje vode prema zaključku da će časnici jednom kada se pridruže NSATU-u biti pod isključivom kontrolom NATO zapovjedništva te mogu iz planirane Njemačke biti premješteni u Ukrajinu; govorio je kako je uspostava NSATU-a direktno uključenje u rat na strani Ukrajine, a u jednom je nastupu kazao i kako se u Ukrajini već nalaze vojnici NATO-a.
Nakon odbijanja suglasnosti od strane predsjednika, odluka o uključenju u tu operaciju sada je na saborskim zastupnicima, koji je moraju donijeti dvotrećinskom većinom. Oni odluku donose u vrijeme kada konfuzija oko prirode NATO operacije i njenim mogućim ishodima postaje sve veća.
Faktograf donosi analizu točnosti nekih od tvrdnji koje je iznio Zoran Milanović koji će se kandidirati i na predstojećim predsjedničkim izborima pa bi se ovi njegovi nastupi mogli smatrati i uvertirom u predsjedničku kampanju.
Milanović tvrdi da je Vlada preuzela obavezu bez njegove suglasnosti
“Kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga neću dopustiti sudjelovanje hrvatskih oružanih snaga u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Hrvatske, bez obzira i na to što je Vlada ranije svojevoljno preuzela obavezu u ime Hrvatske, znajući da nema moju suglasnost i znajući da tako krši i siluje hrvatski Ustav”, kazao je Milanović u snimci od 1. listopada.
U nastavku je osudio rusku agresiju na Ukrajinu te konstatirao da se “kraj rata ne nazire, već prijeti opasnost da se rat proširi i van granica Ukrajine”. “Moja je zadaća, a to je zadaća i svih hrvatskih državnih institucija, zaštiti Hrvatsku od rata, kako bi Hrvatska ostala izvan ratnih sukoba”, rekao je te pojasnio da upravo zato nije dao suglasnost za sudjelovanje oružanih snaga u misiji potpore Ukrajini.
Milanovićeva tvrdnja da je Vlada ranije svojevoljno, bez njegove suglasnosti, u ime Hrvatske preuzela obavezu prema NATO Savezu ostavlja dojam da ga je Vlada dovela pred svršen čin, da on uopće u svemu tome nije sudjelovao, što nije točno. Upravo je Milanović bio taj koji je u ime Hrvatske digao ruku za NATO deklaraciju u kojoj je, između ostalog, bilo dogovoreno kako će se uspostaviti NSATU.
Deklaracija šefova država i vlada je donesena na summitu NATO-a u srpnju u Washingtonu na kojem se pažnja medija uglavnom vrtjela oko toga hoće li Ukrajina dobiti neki čvršći datum za priključenje NATO-u. Konkretan datum nije dobila jer bi u slučaju članstva Ukrajine u NATO-u članak 5. Ugovora zahtijevao da se Savez mora vojno uključiti u obranu Ukrajine od napada Rusije. Umjesto toga, na summitu je dogovorena bolja koordinacija vojne pomoći za Ukrajinu, uspostavom zapovjedništva NATO-a koje bi preuzelo dosadašnju koordinaciju pomoći koju je predvodila Amerika.
“Predsjednik Republike Zoran Milanović s izaslanstvom sudjelovao je u srijedu u Washingtonu na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća na kojemu su šefovi država i vlada članica Saveza raspravljali o ključnim strateškim pitanjima, te o odlukama važnim za samu budućnost NATO-a. Na sastanku na vrhu NATO-a usvojen je niz odluka, uključujući uspostavu NATO mehanizma sigurnosne pomoći i obuke za Ukrajinu kao i političku obvezu dugoročne sigurnosno-vojne pomoći za Ukrajinu.
Nadalje, usvojena je politička obveza jačanja kapaciteta obrambene industrije, zatim obveza daljnjeg jačanja otpornosti članica NATO-a u potpori obrane Saveza kao i Akcijski plan za južno susjedstvo Saveza. Sve te odluke obuhvatila je i Deklaracija summita u Washingtonu također prihvaćena u srijedu na sastanku na vrhu”, priopćeno je iz Ureda predsjednika 11. srpnja.
Istog dana u naknadnom priopćenju donosi se i izjava predsjednika Milanovića.
„Važno je da se NATO, kao najstariji i najuspješniji obrambeni savez koji je ikad postojao, održi zajedno jer mi boljeg društva nemamo. Ali, istovremeno svijet se polarizira, neki ljudi ovdje to teže razumiju“, kazao je predsjednik Milanović na kraju trodnevnog summita koji je održan povodom 75. godišnjice Saveza.
Niti jednom riječju nije spomenuto kako Milanović ima zadrške oko uspostave NATO mehanizma sigurnosne pomoći i obuke za Ukrajinu.
Ponašanje odgovornog državnika bi bilo da se prije sudjelovanja u odlučivanju informira o eventualnim opasnostima i posljedicama koje slijede nakon donošenja neke odluke. Pogotovo kada time može, kao što kaže, zaštiti Hrvatsku od rata. Međutim, ni tada u Washingtonu gdje je za NSATU glasao, niti u naredna dva i pol mjeseca predsjednik nije javno govorio protiv uspostave te operacije sve dok mu ova odluka, kao završna formalizacija ranije dogovorenog, nije iz Vlade upućena na potpis.
“Ta misija će se odvijati na teritoriju Ukrajine. Da. Izbočena prisutnost personala NATO-a će biti na teritoriju Ukrajine (…) Jel to građani Hrvatske i svi građani svih članica NATO-a trebaju znati? Pa naravno da trebaju, da bi donijeli informiranu i pametnu odluku. Ja na takve ludorije neću stavljat svoj potpis. Tu je Sabor. Ukoliko saborski zastupnici smatraju da je to prava stvar za Hrvatsku, to je njihova odgovornost (…)
U ovom slučaju, moguće je da jedan dio ljudi nasjedne na Plenkovićeve laži. Potpuno moguće, ali se nadam da se to neće dogoditi (…) Moja dužnost je da upozorim na opasnost, na pogibelj i naprosto na to da po meni Hrvatska u tome neće sudjelovati ni sada ni sljedećih pet godina koliko ću još biti predsjednik ”, kazao je prije nekoliko dana Milanović.
U statusu na Facebooku, pak, navodi: “Svejedno je gdje su hrvatski časnici, međutim, ta misija će se odvijati i na teritoriju Ukrajine. I naravno da svi naši građani to moraju znati, da bi donijeli pametnu odluku”.
Nije jasno na koje se točno Plenkovićeve laži ovdje Milanović referira, ali u odluci koja mu je dana na potpis predlaže se uključenje stožernih časnika u Zapovjedništvu NSATU u Njemačkoj u 2024., 2025. i 2026. godini, uz navođenje ograničenja da pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske ne mogu biti raspoređeni izvan teritorija Saveza, ni angažirani na teritoriju Ukrajine.
NATO je savez u koji države svojevoljno upućuju svoju vojsku i opremu i ne može slati vojnike nikuda mimo volje njihovih matičnih država. Da se to ne bi ni ovaj put trebalo dogoditi potvrdili su za N1 iz NATO-a:
“Osoblje NSATU-a radit će u zapovjedništvu NATO-a u Wiesbadenu (Njemačka) i u logističkim središtima u istočnom dijelu Saveza kako bi pružili potporu Ukrajini”, a “pojedinačne zemlje odlučit će gdje unutar NSATU-a rasporediti svoje osoblje, u bliskoj suradnji s vojnim vlastima NATO-a”.
Zanimljivo je primijetiti kako predsjednik Milanović nikada nije stopirao odlaske pripadnika hrvatskih oružanih snaga u NATO misije u istočnom dijelovima Saveza.
No to ne znači da se dio NSATU misije neće odvijati na teritoriju Ukrajine. U Kijevu će djelovati izaslanik NATO-a koji će koordinirati pomoć, a on će sa sobom povući i neko osoblje NATO-a.
Vojnici NATO-a u Ukrajini
“Dakle, već ovo što znamo, jasno pokazuje da NATO kroz tu misiju po prvi puta ulazi u stožerno planiranje rata u Ukrajini. Ima li netko iz NATO-a da vam to opovrgne? Kako se to zove? Jesu li ljudi koji bi trebali sudjelovati fizički u Wiesbadenu ili su u Kijevu, to je tako svejedno.
Dakle, i da nisu fizički u Ukrajini, a jesu, tvrdim i znam to, i onaj koji to skriva obmanjuje europsku javnost, jer građani to trebaju znati. Tu odgovornost ja ne prihvaćam i ne želim”, kazao je Milanović prije nekoliko dana u Tivtu.
Znači li uspostava NSATU-a da se sad NATO direktno uključuje u sukob?
Kako je vidljivo u tekstu Deklaracije, članice Saveza su i do ovog ljeta slale značajnu ekonomsku i vojnu pomoć Ukrajini u visini od oko 40 milijardi eura godišnje, a obvezale su se da će i u nadolazećoj godini osigurati najmanje 40 milijardi. Cilj NSATU-a je, kako se navodi i u dokumentu Vlade i na službenim stranicama NATO-a “ojačati pružanje sigurnosne pomoći Ukrajini na dugoročniji, predvidljiviji te koherentni način”. Analitičari tumače kako se time željela postići sigurnost da će se pomoć NATO-a nastaviti i ako Donald Trump odnese pobjedu na predstojećim američkim izborima i odluči stopirati pomoć za Ukrajinu.
Države članice NATO-a u NSATU će sudjelovati raspoređivanjem stožernih časnika i dočasnika u stožere aktivnosti na strateškoj i operativnoj razini te dodjeljivanjem postrojbi u logističke centre. Očekuje se kako će u toj aktivnosti sudjelovati približno 700 pripadnika iz savezničkih i partnerskih država, a sjedište NSATU-a bit će u Wiesbadenu u Njemačkoj, dok će logistički centri biti u državama saveznicama na istočnom krilu NATO-a.
Vlada navodi kako će NSATU djelovati na području država saveznica te podupirati samoobranu Ukrajine u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, odnosno u skladu s međunarodnim pravom te neće implicirati niti učiniti da NATO postane strana u sukobu. Jednako se tumači i na stranicama NATO-a. Hoće li to tako protumačiti i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je od početka agresije na Ukrajinu NATO optuživao za sudjelovanje u ratu ostaje da se vidi. Možda i značajnije nego uspostava zapovjedništva NSATU, na eskalaciju bi mogao utjecati novi “plan za pobjedu” ukrajinskog predsjednika Voldimira Zelenskog čiji sadržaj još nije objavljen, a kojeg ovih dana predstavlja po prijestolnicima Saveznica NATO-a.
Milanović je ustvrdio i kako je NATO već fizički prisutan u Ukrajini. Ta tvrdnja i jest i nije točna, ovisno o čemu govorimo.
NATO nema raspoređene svoje vojnike u Ukrajini. Kako se to navodi na stranicama Saveza, to je zato jer “NATO djeluje obrambeno”.
“Savez nije dizajniran da izaziva konflikte, nego da ih sprječava. Savez ima obvezu da osigura da ovaj rat ne eskalira i proširi se van Ukrajine, što bi bilo još razornije i opasnije. Provođenje zone zabrane letenja ili raspoređivanje borbenih postrojbi u Ukrajinu uvelo bi NATO snage u direktan sukob s Rusijom. To bi dovelo do značajne eskalacije rata i dovelo do još više ljudskog stradanja za sve uključene zemlje”, navode.
Međutim, pojedine članice Saveza unutar Ukrajine već imaju raspoređenih nekoliko desetaka pripadnika specijalnih snaga. Glasnogovornik Pentagona, general Pat Ryder potvrdio je u listopadu 2022. da Sjedinjene Države imaju vojne predstavnike u Ukrajini koji nadziru raspoređivanje vojne pomoći, a naknadno se saznalo da svoje specijalce u Ukrajini imaju i Velika Britanija i Francuska te Nizozemska i Litva.
Oni navodno pri ambasadama u Ukrajini kontroliraju pomoć koja stiže u tu zemlju. Potvrdili su to i podaci koji su u javnost procurili prošle godine kada je Jack Teixeira, mladi informatičar u američkoj vojsci podijelio vojne tajne kojima je imao pristup na Discordu, želeći se pohvaliti pred članovima grupe oformljene za chat o video igricama.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron početkom godine, značajno prije nego se održao summit u Washingtonu na kojem je bio Milanović, sugerirao je mogućnost raspoređivanja vojnika NATO-a na tlo Ukrajine, ali za tu ideju nije dobio potporu saveznika, zaključuje Faktograf.
M.M. /Foto: Dnevnik.hr
