Milanović: Moramo smijeniti šefa vojne tajne službe! Izvješće je porazno

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović izjavio je u subotu da mu je žao što je morao pokrenuti postupak za razrješenjem generala bojnika Ivice Kindera jer se ne radi o osobnoj odgovornosti, ali su se pod njegovom kapom događale kontinuirane nepravilnosti.

Postupak za razrješenje Kindera s dužnosti ravnatelja Vojno sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) predsjednik je pokrenuo zbog nezakonitog trošenja državnog novca više djelatnika.

Milanović je rekao novinarima na svečanosti polaganja prisege 20. naraštaja kadeta Hrvatskog vojnog učilišta Dr. Franjo Tuđman da nije imao izbora i da mu je bilo to mučno napraviti jer je generalu Kinderu, kojeg poznaje od studija po dobru, ostalo godinu dana u drugom mandatu.

Pojasnio je da se ne radi o osobnoj odgovornosti, ali se radi o zapovjednoj odgovornosti i o slučajevima koji su se ponavljali što je trebalo iskorijeniti. “S obzirom da se to nije dogodilo, a da je izvješće porazno, nemam izbora”, rekao je Milanović.

“Vjerujem da nikad nije prošao kroz žuto svjetlo, niti se švercao tramvajem, ali pod njegovom kapom su se događale stvari kojima će se Državno odvjetništvo morati pozabaviti”, kazao je Milanović koji je Kindera na tu dužnost imenovao 2015.

Za premijera kojem je uputio dopis kojim je pokrenuo postupak za razrješenje rekao je da će premijer vidjeti što će.

Smatra da će, ako dođe do razriješenje to biti ozbiljan problem za ministra obrane Marija Banožića kojega, dodao je Milanović, premijer “štiti kao da mu je rođeni”. Drži da je to korijen većine problema u ovom sustavu,

Za način na koji funkcionira VSOA rekao je da je besmislen i da nije dobar te toj organizaciji treba dati novu hijerarhiju i sadržaj.

Vezano za aferu u INA-i tešku milijardu kuna, Milanović je rekao kako ne vjeruje da će doći do promjene upravljačkog modela kao ni da će hrvatski članovi uprave INA-e sami dati ostavke jer bi u tom slučaju ostali bez prava na otpremnine.

O Plenkoviću i BiH

Rekao je da je kasno za promjenu izbornog zakona u Bosni i Hercegovini jer su izbori za par tjedana te da protiv sudjelovanja hrvatskih vojnika u misiji EUFOR-a u toj zemlji “postoji organizirani otpor predvođen Njemačkom”.

Komentirajući govor premijera Andreja Plenkovića na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda kojim je pozvao visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta da iskoristi svoje ovlasti za izbornu reformu koja će osigurati tamošnju legitimnu zastupljenost Hrvata u političkim tijelima, Milanović je rekao da “kasno Marko na Kosovo stiže”. Izbori u susjednoj državi održavaju se 2. listopada.

“Neke stvari počnete raditi na vrijeme ili ih ne radite, ja o tome govorim godinu dana”, rekao je.

Milanović je rekao kako je on o toj temi morao govoriti i na mjestima koja “možda nisu bila primjerena za to” poput skupa NATO-a, no da je to rezultiralo da Schmidt nekoliko tjedana nakon tog govora “sprčka tamo neku kašu” od reforme koju je potom dao u javnu raspravu, što hrvatski predsjednik smatra greškom.

“Dakle imaš ovlasti ili nemaš ovlasti. Ako ih imaš ne daješ u javnu raspravu nego postupaš kao suveren s određenim ovlastima”, nastavio je Milanović, kazavši da je Schmidt tim činom “dao vremena bukačima da se organiziraju” te da izađu na ulice.

“Izađe ti pet tisuća galamdžija na ulice u Sarajevu, ti se prepadneš i odeš u Njemačku ženiti kćer. Ajde neka dvije tisuće Srba ili Hrvata iz Mostara dođe u Sarajevo, pa da vidimo kako će proći”.

“Na kraju se čovjek prepao i nema ga”, rekao je o njemačkom predstavniku.

“U BiH nismo napravili ništa i sad je kasno za ovakve lijepe poetske govore na Općoj skupštini, s tim je trebalo početi puno ranije”, rekao je Milanović koji smatra da su se izbori u BiH 2. listopada mogli dočekati “u miru”, sa sigurnošću da će Hrvati dobiti svog predstavnika, da se Plenković na vrijeme priključio pozivu na reformu.

“Izbori su za dva tjedna. To je kao da kreneš spremati građansko ili kazneno pravo tri dana prije roka. Kasno je”, zaključio je Milanović.

Predsjednik je govorio i o EUFOR-ovoj misiji Althea u kojoj u BiH sudjeluje oko 1,2 tisuće vojnika iz 20 zemalja, ali ne iz Hrvatske.

“Hrvatska nije u tome jer se to nekome ne sviđa. Meni se počelo sviđati da tamo budemo, odnosno da imamo to pravo ako hoćemo, možda nećemo poslati nikoga”, rekao je predsjednik.

On je kazao kako prema tome postoji “organizirani otpor nekoliko država na čelu s Njemačkom” te da je njemu neshvatljivo da Hrvatska nekome predstavlja opasnost za BiH dok istovremeno bošnjački časnici dolaze na vojnu obuku u Hrvatsku.

Milanović je posjetio da je u toj misiji Europske unije i Turska čiji je predsjednik Recep Tayyip Erdogan tijekom nedavnog posjeta Zagrebu rekao da “treba ukinuti Daytonski sporazum”.

“Dakle njegova vojska može u BiH, a mi ne možemo ni teoretski. Događaju se vrlo neobične, vrlo tupe i glupe stvari i bez zajedničkog nastupa vlade, diplomacije kao instrumenta vanjske politike i mene osobno tamo gdje je bitno nećemo napraviti ništa”, zaključio je.

O optužnicama iz Srbije

Upitan je da komentira optužnice iz Srbije po kojima se terete hrvatski piloti.

“Da sam ja premijer učinio bih nešto, a Vlada nije učinila ništa. Mogu premijeru predložiti, ali ne ovako javno. Radi se o terorizmu nad hrvatskim pilotima. Oni nisu ni letjeli tada, oni su bili zapovjednici onima koji su letjeli i nejasno je što Srbija želi, oni žele ući u Europsku uniju ali ponašaju se kao da se spremaju u šangajsku skupinu”, rekao je.

Naglasio je da Hrvatska ima načina da odgovori ako postoji politička volja.

“Naravno da Plenković može,a zašto neće to ne znam. Ako ti netko nekoliko puta opsuje mater možeš postupati ili ne”, rekao je, dodavši da postoji cijeli niz pitanja koja Srbija nema pravo postavljati.  Naglasio je da ih neće odvesti u EU.

Hina/Foto: FaH