Predsjednik Zoran Milanović danas je protiv slanja hrvatskih časnika u Njemačku, a kao premijer je 2015. godine potpisao odluku da hrvatski policajci idu u misiju u ratom zahvaćenu Ukrajinu.
Oko slanja dvojice hrvatskih časnika u NATO misiju za Ukrajinu NSATU ( NATO Security Assistance and Training for Ukraine) već tjednima se vodi pravi politički rat u Hrvatskoj.
Što zbog predsjedničke kampanje, što zbog vlastitoga ega, predsjednik Republike i premijer ponovno su se našli na potpuno suprotnim stranama. Milanović je optužen je da je Putinov plaćenik, a Plenković da hrvatske vojnike želi slati u ukrajinske rovove i Hrvatsku uključiti u rat.
Predsjednik Zoran Milanović tvrdi da će hrvatski vojnici sigurno ići u Ukrajinu bude li Hrvatska sudjelovala u novoj NATO-ovoj misiji za tu zemlju i ponovio da joj se protivi jer to znači ulazak rat.
Ministar obrane Ivan Anušić u Saboru je više puta ponovio da niti jedan hrvatski časnik ne neće ići u Ukrajinu, da postoji dvostruko jamstvo za tu odluku, a potvrdio je to i načelnik Glavnog stožera general Tihomir Kundid.
U srijedu u Zagreb dolazi i zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge koji će na sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku i Izaslanstva Sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, govoriti o misiji NSATU. Očekuje se daće dodatno potvrdi da NSATU misija ne znači uključivanje NATO u rat i da će hrvatski časnici biti u Wiesbadenu u Njemačkoj, a ne u Ukrajini.
Početak rata u Ukrajini
Rat u Ukrajini počeo je u proljeća 2014. ruskom aneksijom Krima i pobunom u Donjecku i Lugansku (samoproglašene Narodne Republike) kojima se upravljalo iz Moskve. Ruske vlasti su tvrdile da je riječ o građanskom ratu u Ukrajini, ali nisu skrivali svoju presudno potporu pobunjenicima
Prema podacima međunarodnim institucijama u Ukrajini je tijekom 2014. i 2015. poginulo najmanje 2.000 ruskih vojnika odnosno 3.177 ruskih državljana. U Ukrajini je 2016. ostalo stacionirano gotovo 10 tisuća ruskih vojnika.
Najintenzivniji dio rata je okončan u rujnu 2014. godine, od kada se izmjenjuju primirja i razdoblja sukoba. Do sredine 2018. godine poginulo je oko 10 i pol tisuća ljudi.
Milanović šalje hrvatske policajce u Ukrajinu
Hrvatska je 1. srpnja 2013. ušla u Europsku uniju i postala dvadeset i osma članica EU. U srpnja 2014. godine formirana je Savjetodavna misija Europske unije za reformu sigurnosnog sektora u Ukrajini (EUAM Ukraine).
Misija ima za cilj pružiti pomoć u provedbi reforme civilnog aspekta sigurnosnog sektora u Ukrajini kroz strateško savjetovanje i praktičnu potporu specifičnim reformskim mjerama temeljenima na međunarodnim principima i EU standardima.
Vlada Republike Hrvatske je 2015. godine donijela Odluku o sudjelovanju “do 3 policijska službenika” u misiji u Ukrajini, podatak je koji i danas stoji na službenim stranicama MUP-a. Predsjednik Vlade tada je bio Zoran Milanović, a ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
U misiji EUAM Ukrajina do kraja 2022. godine sudjelovali su 2 policijske službenice i 2 policijska službenika koji su obavljali poslove savjetnika.
Kakav je odnos današnje misije NSATU u odnosu na onu uz 2015. po kojoj “do tri policijska službenika” idu u Ukrajinu?
I jedna i druga misija je savjetodavnog i obučnog karaktera. Policajci su obučavali policajce, vojnici vojnike. Ni policajci ni časnici ne idu u borbene akcije, ne nose dugo oružje, pitanje je hoće li imati i osobno naoružanje (…)
Jedina i ključna razlika je što je Milanović hrvatske policajce 2015. slao u Ukrajinu, a današnja misija je u Wiesbadenu u Njemačkoj.
M. Marković/Foto: Reuters
