Milanović se prisjetio atentata na Tuđmana prije 30 godina

Godišnja izložba otvorena je u Uredu predsjednika Republike Hrvatske, a uz nju izložbeni program obuhvaća i izložbu “Vila Zagorje – povijest zagrebačke bele hiže na Prekrižju” te novi postav Južnog salona Ureda “Južni salon: 2021.”.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović sa suprugom Sanjom podsjetio je kako Vila Zagorje ne bi danas bila Ured predsjednika da nije bilo pokušaja ubojstva prije 30 godina nakon čega se predsjednik Franjo Tuđman preselio ondje. Između ostalog, naveo je kako je Vilu Zagorje gradila politika koja je bila jedini investitor tog vremena i da je za taj novac tada mogla biti urbanizirana bar trećina Trnja.

“Sada je imamo, lijepa je i treba je čuvati. Zgrada je fascinantna, u njoj se isprepliću vrhunski i skupi materijali sa zadnjim treshom onog vremena”, rekao je Milanović.

Zavalio se UHA-i na uređenju Južnog salona, ali i naveo kako u zgradi ipak treba ostati i dašak tradicije “i onoga što u Hrvatskoj i valja i ne valja”.

Predsjednica UHA-e Maja Furlan Zimmermann navela je kako su na ideju da odaberu Ured predsjednika za mjesto održavanja ove izložbe došli prije godinu dana kada su predstavnici arhitekata, urbanista i povjesničara umjetnosti došli na sastanak s Milanovićem povodom prijedloga Zakona o obnovi nakon potresa.

Komentirali su kako bi bilo sjajno kada bi taj iznimno zanimljiv primjer modernističke arhitekture bio dostupan i vidljiv i nekoj široj stručnoj javnosti, a da Južni salon, u kojem su čekali sastanak, poprimi oblik primjeren veličini i značaju.

Izložba “Vila Zagorje” povijesni je pregled izgradnje nekadašnje zagrebačke rezidencije Josipa Broza Tita, a današnje službene rezidencije predsjednika Republike. Od prvog projekta Drage Iblera do realiziranog objekta autora Kazimira Ostrogovića i Vjenceslava Richtera, izgradnja Vile Zagorje bila je snažno obojena društveno-političkim okolnostima. Izložba prikazuje crteže, nacrte, fotografije i drugu arhivsku građu o Vili Zagorje koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU i Zbirci Richter – MSU Zagreb.

Likovni postav u Južnom salonu obuhvaća radove od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas, odabirom radova Juraja Dobrovića, Ivana Picelja, Edite Schubert, Duje Jurića, Silvija Vujičića i Ivane Franke.

Prtenjakov regionalni arhitektonski vokabular čini radove univerzalne vrijednosti

Udruženje hrvatskih arhitekata ove je godine odlučilo dodijeliti Nagradu “Viktor Kovačić” za životno djelo Ivanu Prtenjaku, arhitektu koji je “kod kuće” u Zagorju i u Dalmaciji, u Hrvatskoj i u Belgiji.

Upravo elementi regionalnoga arhitektonskog vokabulara u njegovim radovima zadobivaju univerzalne vrijednosti, a dokaz tome je “Kuća pokraj mora” u Tunisu koja je po mnogo čemu presedan u hrvatskoj arhitektonskoj povijesti, istaknuto je.

Na prijave za Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2020. pristiglo je ukupno 96 autorskih radova, od čega 12 publicističkih. Voditelj Stručnog savjeta UHA-e Tonči Čerina istaknuo je kako je pred njima bio težak zadatak jer je kvaliteta prijavljenih radova nadmašila očekivanja pa su u svakoj kategoriji po dva dobitnika, prvi put od kada se nagrade dodjeljuju.

Nagradu “Viktor Kovačić” za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva dobili su Igor Franić za zagrebački SEECEL centar te Tin Sven Franić, Vanja Rister i Ana Martinčić Vareško za kompleks studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku.

Nagradu “Drago Galić” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture dobili su Hrvoje Njirić i Iskra Filipović za kuću “Petrova 140” te Krunoslav Ivanišin, Lulzim Kabashi i Iva Ivas za “Vilu u pogledu”.

Nagradu “Bernardo Bernardi” za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja dobili su Vjekoslav Gašparović za “Pristup i prezentacija utvrde Petrapilosa” te Damir Gamulin i Antun Sevšek za izložbu “Ako tebe zaboravim… – Holokaust u Hrvatskoj 1941.-1945.”.

Nagrada “Neven Šegvić” za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture dobile su Jelena Skorup Juračić za ” Atomizirani hotel – novi tip hotelske arhitekture u revitalizaciji grada ili krajolika” i Tamara Bjažić Klarin za “Za novi, ljepši Zagreb! – Arhitektonski i urbanistički natječaji međuratnog Zagreba, 1918. – 1941.”.

Izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata bit će otvorena do 8. svibnja, a tijekom trajanja izložbe također će se održavati jednosatni vođeni obilasci izložbi i Vile Zagorje.

Program je pripremljen u organizaciji UHA i Muzeja suvremene umjetnosti, a pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Zorana Milanovića.

Hina/Foto: fah