Predsjednik Zoran Milanović kazao je novinarima da odnos Hrvatske prema srpskoj nacionalnoj manjini ne nailazi na jednaki odaziv u Srbiji i da bi mogli “početi razmišljati o nekim recipročnim mjerama”.
Bio je to Milanovićev komentar na negiranje hrvatskog jezika u udžbeniku gramatike za osme razrede srpskih osnovnih škola.
U udžbeniku gramatike “S reči na dela” navodi se da “Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski”.
Hrvatski je predsjednik kazao da Hrvatska ne može odrediti što će pisati u udžbenicima Srbije, ali da “mi možemo početi razmišljati o nekim recipročnim mjerama”.
Naglasio je Hrvatska ima jako visoke standarde potpore manjinama. “Očito takav odnos prema Hrvatima u susjednim državama ne postoji”, dodao je.
Komentirao je i izbor šefa Vrhovnog suda
Predsjednik Republike rekao je kako ga čudi da vladajuća koalicija nije predložila još kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, istaknuvši da ovolikim odugovlačenjem oni koji čine većinu koja podupire vladu pokazuju kako cijelu stvar pretjerano politiziraju.
“Čudi me da tu nema još kandidata. Da tu netko nije bačen preko plota još u najlon-vrećici”, komentirao je Milanović novinarima odluku vladajuće koalicije da na sutrašnjoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, posvećenoj izboru predsjednika Vrhovnog suda, podrže kandidature Radovana Dobronića i Marina Mrčele.
Predsjednik vlade i HDZ-a Andrej Plenković nakon sastanka koalicije kazao je da je Dobronić iznio dobar program, a da se istodobno pokazalo da dobar program ima i sudac Vrhovnog suda Mrčela, pa su obojica zavrijedila pozitivnu ocjenu.
Ranije je, dok se nije znalo koga će vladajuća koalicija podržati za predsjednika Suda, Milanović novinarima rekao da se tu radi o odugovlačenju.
“Opet se ne želi prihvatiti činjenica da je tu Ustav savršeno jasan i da je vrlo delikatna sfera podjele odgovornosti”, protumačio je Milanović novinarima to što se tada još nije znalo koga će vladajući podržati.
“Izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, čim tu odluku donosi Hrvatski sabor, ima neki politički supstrat u sebi. Ima ga, ali baš do ove mjere, kao da se bira manifest sudbine naroda, kao da se donosi odluka o nekakvom tisućugodišnjem saboru”, naveo je.
Inače, Milanović je u ponedjeljak potvrdio da je Dobronić njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, a danas je izjavio: “Bira se predsjednik Vrhovnog suda, osoba je predložena, o njoj je raspravljeno, imam dojam da su dojmovi dosta pozitivni, prema tome nemojmo to više rastezati.”
O prosvjedoma protiv covid-potvrda
Upitan kako gleda na prosvjede onih koji se protive testiranju i nošenju maski pri ulasku u bolnicu, predsjednik je rekao kako je to očekivano, ali da prosvjedi nisu masovni. Ocijenio je da većina ljudi ide “niz struju i cijepe se” pa onda kalkuliraju.
Milanović je naveo da u skandinavskim zemljama nemaju “policijski pristup”, a nisu ga imali ni kada je bilo manje cijepljenih. Zapitao se i koji je smisao nošenja maski ako su u prostoriji skoro svi cijepljeni, ocijenivši kako je nevjerojatna poslušnost ljudi onda kad slušati možda baš i ne bi trebalo u potpunosti.
Na pitanje je li za to da se ukinu covid-potvrde odgovorio je da od prvog dana nije ulazio u detaljniju analizu ni kritiku pojedinih epidemioloških “čitaj ustvari dnevnopolitičkih mjera”.
“Nakon što je došlo cjepivo, rekao sam, kada cjepiva bude više od zainteresiranih ljudi i kada bude više doza nego ljudi koji stoje u redu, ove zabrane nemaju smisla”, istaknuo je i dodao da su covid-potvrde zabrana.
O izjavama iz Srbije
Milanović je upitan o posljednjim izjavama srpske premijerke Ane Brnabić, kao i o ponašanju Srbije.
Rekao je da ne sluša izjave Ane Brnabić. Nazvao ju je Vučićevom portparolkom, odnosno glasnogovornicom.
“Ja ne slušam ni njezine ni izjave bilo koga od tih junaka doba zlog u Srbiji. Jedina osoba koja ustvari govori kroz svoje razne derivacije je predsjednik Srbije”, izjavio je Milanović.
“Ovo drugo su sve njegovi portparoli. S njima nema smisla ulaziti u polemiku”, dodao je.
Srpska premijerka Ana Brnabić ocijenila je u ponedjeljak nevjerojatnom izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji je u rujnu rekao da je predsjednik i hrvatskih državljana iz BiH, te je poručila da je čudi što nije bilo reakcija iz Europske unije.
“Mi smo Europska unija, nisu oni. Ako se tako nastave ponašati, pitanje je kada će biti”, kazao je.
“Subotica je bila grad gdje je 1900. živjelo 50.000 Hrvata, Bunjevaca. Zagreb je tada imao oko 70.000 stanovnika. To je bio možda najveći grad gdje žive Hrvati. Sad više nije po broju Hrvata. Možda će netko kazati da su Bunjevci Armenci, ali u principu su Hrvati”, rekao je Milanović.
“Što bih ja sad trebao, pozvati 10.000 ili 20.000 Hrvata u Suboticu da mašu hrvatskim zastavama na svakog sveca? To nije pristojno”, rekao je.
O Pupovcu i zastavama
Milanović je naglasio da odnos Hrvatske prema srpskoj nacionalnoj manjini ne nailazi na reciprocitet druge strane.
“Mi smo vrlo često ili u pravilu naivno korektni, ali nismo bedaci.”
Rekao je da je on odlazio na proslavu ustanka u Srbu i na komemoracije zločina u Gruborima i u Jasenovac.
Srbijanski predstavnici pak, primjerice, ne dolaze u Oklaj, Prominu ili druga mjesta “gdje su pripadnici hrvatskog naroda ubijeni, i to kukavički na pragu 1993., 1994., usred UNPA zone”.
“Subotica je Srbija, u Srbiji je, etnički sastav je drugačiji. Mi smo korektni, ali nismo bedaci. Dakle, srpska nacionalna manjina i mojom borbom i gestama, mojim odlaskom na obljetnicu u Srb, ja sam to radio jer sam mislio da ima smisao, a u Hrvatskoj sam dobivao batine. Ja idem u Grubore, Jasenovac da ne spominjem. Dođem u Oklaj, Prominu, na neka mjesta gdje su Hrvati ubijeni, tamo nema predstavnika iz Beograda, nema nikoga. Nismo ni mi budale”, rekao je.
Istaknuo je da po tom pitanju predstavnik hrvatskih Srba Milorad Pupovac ne može biti posrednik i da se on nalazi u “nemogućoj situaciji”.
“Pupovac je u nemogućoj situaciji. Nekidan je dobro reagirao kad se oglušio na onu sitnu nasilničku grešku da se razvuku srpske zastave. To je glupo, opet manipuliraju narodom. Taj narod je otišao iz Hrvatske zahvaljujući Beogradu”, rekao je.
Nazvao je to pokušajem manipulacije Srbima u Hrvatskoj.
“Taj narod je otišao iz Hrvatske zahvaljujući Beogradu. Nije ga potjerala Hrvatska vojska”, kazao je.
O Tomaševiću i stanju u Zagrebu
Oko smjena u Zagrebačkom holdingu Milanović je rekao da se politika u Gradu Zagrebu vodi pod teretom onoga što su nove vlasti preuzele prije par mjeseci, naglasivši da za to ima ogromnu toleranciju.
“Očekivanja i moja su velika jer točno vidim da neki segmenti gradske uprave i poduzeća slabije funkcioniraju. Ali jako dobro znam kakvu su situaciju ti ljudi preuzeli i kakve su im nagazne i potezne mine stavljane gdje god uđu”, kazao je i dodao da je godina dana za svaku vlast vrijeme u kojem se može pitati apsolutno sve – gdje si bio, što si radio i napravio.
“Čovjek (Tomislav Tomašević) ne može imenovati svoje čelnike u Gradsku upravu. Još uvijek mora raditi s ljudima koji su tamo u jednom ciničnom manifestu postavljeni kao nekakvi stručnjaci koji će tamo nadživjeti Bandića”, rekao je Milanović i pojasnio da misli na pročelnike.
Naveo je i kako potpuno razumije odluku o opozivu predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga Nikole Vukovića i člana Uprave Ante Samodola.
“Potpuno razumijem što se događa jer sam se i sam našao… čak ne u goroj situaciji, ovo je gora situacija. Grad Zagreb nema tu vrstu subjektiviteta i autonomije kakvu ima država. Grad Zagreb ipak u velikoj mjeri pleše po notama i partiturama koje određuju sabor i vladajuća stranka”, poručio je i pozvao da se gradonačelnika i njegovu ekipu pusti da rade svoj posao “jer su im vezane noge i ruke”.
Milanović je kazao kako nema saznanja o ugovorima o nabavi borbenih aviona, ali i najavio da bi “sada negdje trebali biti potpisani”.
Dodao je da se previše ne zanima o detaljima pregovora jer ima povjerenje u pregovarače da će to dobro odraditi, biti tvrdi pregovarači, poručivši kako bi bilo dobro da hrvatska država ispregovara još neke pogodnosti.
O trvenjima u SDP-u
Na pitanje o zbivanjima u SDP-u odgovorio je da je svaka opasnost i prilika.
“Svaka kriza nosi svoje. Možda propadnu, možda se dignu. To je na njima, to je teška utakmica i užasno neizvjestan posao”, rekao je predsjednik sudjelujući na svečanoj akademiji Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u prigodi obilježavanja Dana Učiteljskog fakulteta i Svjetskog dana učitelja.
