Milanovićev kandidat najavio udar na javne bilježnike: “Treba promijeniti praksu milom ili silom”

Petero kandidata za čelno mjesto Vrhovnog suda danas Hrvatskom saboru predstavlja svoje programe te odgovara na zastupnička pitanja.

Kandidati će biti saslušani na Odboru za pravosuđe abecednim redom. Svaki će predstaviti svoj program, a potom odgovarati na pitanja članova Odbora za pravosuđe.

Prvi na red dolazi Radovan Dobronić, potom Barbara Gundić,  Marin Mrčela, Lana Peto Kujundžić i na kraju Šime Savić.

Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radovan Dobronić, prezentirajući svoj program, kazao je da postoje prigovori o nerješenim predmetima i oko poštenja sudaca. ‘Sve skupa se svodi na prigovor da je pravosuđe izgubilo minimalnu dozu povjerenju čime je sudački rad bitno otežan i to se osjeća’, kazao je.

‘Problem nerješenih predmeta se javnosti već 20 godina prezentira da je to problem sudačkog nerada i kada iz sudstva stižu blagi prigovori da to nije tako, to se odbacuje’, dodao je. Usporedio je situaciju kod nas sa zemljama EU-a. Najbolje je, kaže, usporedit se s Njemačkom.

‘Vidi se da te zemlje nemaju problem nerješenih predmeta. Ispada da su njemački suci vrijedni, hrvatski suci  ljenčine, no to nije točno. U Italiji se isto prigovara da je sustav spor. Tamo građani imaju tradiciju varati državu. Razlike postoje, no tamo su svi svjesni da nije poanta u radu i neradu sudaca. Ono što sam ja napisao i što je razlika u odnosu na sve koji su o tome govorili, ja sam ponudio sistemska rješenja za to’, istaknuo je.

‘Rješenja zahtijevaju organizaciju i koordinaciju samog sustava. Kod nas od milijun predmeta koji se stvaraju svake godine, oni stvaraju zagušenje sustava. Poanta je da treba napraviti uvjet što treba raditi i postaviti dijagnozu kao u medicini. U tih milijun predmeta, 200 do 300 tisuća su sporovi koji imaju veze sa samom državom, državnim poduzećima i jedinicama lokalne samouprave. To je posljedica nedovoljne kvalitete upravljanja. Događa se da jedinica lokalne samouprave tuži poduzeće u svojem vlasništvu’, kazao je.

‘Ako se to sredi, napravili su kolosalan posao’, dodao je.

Dio problema je i u pogrešnom stavu trgovačkih sudova. Jedno 300.000 sporova godišnje su zbog neplaćanja računa. kada se oduzme značaj i smisao računa, što se događa? Kada dopustimo da za svaki račun koji je uredno izdan i protiv njega nije bilo pravovremenog prigovora, onda kada se može otvoriti parnica o svakom neplaćenom računu, jasno je da ćemo imati toliko parnica. A to se može spriječiti’, kazao je.
Treba promijeniti praksu javnih bilježnika milom ili silom. Francuzi su im oduzeli dio ovlaštenja’, istaknuo je.

‘Sudovi ne provode nešto propisno 1996. a to je da prigovor mora biti obrazložen’, kazao je.

‘Problem su i osiguravajuća društva. Ne treba samo gledati broj predmeta, već malo ući u dubinu’, dodao je.

Kada je kod nas podizvođač tužio izvođača za pola milijuna kuna, ovaj ga je zavlačio i onda se takav zahtjev odbijao.

Bez primjena načela dobre vjere i zloporabe pravnog sustava je temelj’, dodao je u izlaganju kojim je probio vremenski rok. Kazao je da još nije izložio niti 20 posto onog što je pripremio.

Dražen Bošnjaković (HDZ) kazao je da postoji teza da je cijelo pravosuđe zaraženo korupcijom i pitao kako se s time misli nositi.

Dobronić je kazao da su to besmislice ida preko 90 posto sudaca ne da nije korumpirano, već čestito rade posao. ‘Sudstvo kao grana mora biti sto posto provjereno. Ne smije biti propust ni kod jednog suca. Ja ne znam je li to jedan ili dva posto. Toga nema niti toliko, no to je dovoljno da se naruši nepovjerenje. Zbog tih jedan ili dva posto trpi cijeli sustav. Standardno u EU imate podatke. U Engleskoj su u 200 godina dva suca otpuštena zbog dokazane korupcije, kod nas u par godina 4-5. Većina trpiu zbog minimalnog broja koji je ušao u sustav, a da nije trebao. Meni već sada ljudi šalju pritužbe, to treba ispitati. Dobar dio pritužbi, tj. veći dio je zlonamjeran. No, negdje i ima istinitih. Treba više biti detektiv nego sudac. Ako postoji stvarna sumnja na korupciju, tu se nema što filozofirati’, pojasnio je.

Dodao je da kada ljudi izgube na sudu, odmah tvrde da je sud korumpiran.

Krunoslav Katičić (HDZ) pitao je Dobronića koja mu je osobna motivacija za kandidaturu i zašto smatra da treba odbacivati tužbe protiv novinara.

Dobronić nije odgovorio konkretno, već je govorio o potrošačkim pravima. ‘Potrošačko pravo i ovrhe…To je jedna od motivacija.

Na pitanje Damira Habijana (HDZ) koje konkretne mjere predlaže, kazao je da treba krenuti u reorganizaciju. Treba privrednike upoznati s time što je račun i kako postupati s njime. Treba promijeniti praksu javnih bilježnika. Treće, na sudovima organizirati drugačiji način rada. Kada stignu prigovori treba procjenjivati hoćemo li ih odbaciti ili ne. Tako ćemo smanjiti za 50 posto parnica. To radi Austrija. Imaju stabilnu uhodanu praksi i nema prigovora jer ljudi znaju da će im biti odbačen’, kazao je.

Kazao je da se predsjednici sudova ne bave organizacijom, nego brojem predmeta.

Sjednicu Odbora za pravosuđe i predstavljanje kandidata možete pratiti na ovoj poveznici.

Za sada su među favoritima Radovan Dobronić, kojeg je predložio predsjednik RH Zoran Milanović, te Marin Mrčela, koji je dobio najviše glasova sudaca Vrhovnog suda.

Milanović je još sredinom kolovoza kazao da je Dobronić, poznat po presudi protiv banaka u slučaju Franak, njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, istaknuvši da je relativno poznat i da nije njegov prijatelj, ali da je pratio njegov rad.

Premijer Andrej Plenković rekao je ranije da HDZ i parlamentarna većina nisu a priori protiv bilo kojeg kandidata. Najavio je da će vidjeti programe, ali i što će o kandidatima reći Opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe.

Sabor je krajem lipnja s 37 glasova za, 81 protiv i pet suzdržanih odbio prijedlog predsjednika Milanovića da se predsjednicom Vrhovnog suda imenuje profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević.

Predsjedanje Vrhovnim sudom, nakon što je 20. srpnja istekao mandat Đuri Sessi, preuzeo je njegov zamjenik Mrčela. Najviši sud tada je poručio da nema ustavne krize te da suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast jer tako određuju Ustav i zakoni iz kojih suci crpe legitimitet.

M.M. /Foto: pxll