U vrijeme predsjedničke kampanje Zoran Milanović, u debati na HRT-u je najavio da “Hrvatsku neće uvesti u društvo „Višegradske skupine“, ponovio odbojnost koju gaji prema prema Viktoru Orbanu ( “to nije moje društvo”) i poljskim nacionalistima iz vladajuće stranke Pravo i pravda(PiS).
Milanović je kao premijer, a kasnije i kao oporbeni političar, iskazivao prezir prema Orbanu. Posebno u doba prvog vala izbjegličke krize.
“Nisam razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, a kako se čini s njim na Zapadu nitko ne razgovara“, izjavio je tada Milanović za N1 televiziju.
No, matematika nam pokazuje da je Milanović potpuno u krivu i da s Orbanom mnogi sa Zapada ozbiljno razgovaraju. I da Orban, za razliku od Milanovića, iz tih razgovora za Mađare pravi ozbiljan novac.
Njemački proizvođač automobila BMW gradi tvornicu u Mađarskoj, kapaciteta 150 tisuća vozila godišnje, u što je uloženo milijardu eura. Nova tvornica gradi se kraj Debrecena, a prvi BMW-i iz tvornice u Mađarskoj očekuju se 2020. godine.
Taj bi projekt mogao pridonijeti rastu mađarskog gospodarstva i jačanju njegove pozicije – regionalnog središta za proizvodnju luksuznih automobila, piše Reuters.
“Naša nova tvornica u Mađarskoj također će moći proizvoditi modele automobila BMW s motorima s unutarnjim izgaranjem i električne modele – sve na istoj proizvodnoj traci”, kazao je Oliver Zipse, član uprave BMW-a zadužen za proizvodnju.
To će ulaganje pomoći BMW-u da proširi proizvodne kapacitete u Europi, gdje prodaju oko 45 posto svojih automobila.
Time se BMW pridružuje Daimleru i Audiju koji također imaju tvornice automobila u Mađarskoj, a ukupna investicija njemačke automobilske industrije u Mađarsku je 2,6 milijardi eura.
Mercedes-Benz gradi drugu tvornicu u Kecskemétu (milijarda eura ulaganja, 2500 radnih mjesta, proizvodnja bi trebala početi 2020.). Audi će u u Győru proizvoditi i električne automobile.
Proizvodnja automobila sada čini oko trećine mađarskog izvoza, a s BMW-om bi to moglo narasti na najmanje 40 posto, kazao je Peter Virovacz, analitičar u banci ING u Budimpešti.
U Bruxellesu su brojni političari prozivali Vikotra Orbana, optužujući ga za gušenje slobode medija i pritiska na sudstvo, antiimigracijsku politika i obrana kršćanstva, no Mađarska zbog članstva u EU, državnih poticaja i poreza na dobit koji je spustila na devet posto (najniži u EU) pogodno mjesto za izravne strane investicije.
Mađarska prošle godine imala gospodarski rast od gotovo pet posto, strane kompanije joj stižu doslovce u karavanama pa Péter Szijjártó, ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske, zadovoljno trlja ruke govoreći da su “međunarodne kompanije Mađarskoj dale glas o povjerenju”.
Prilikom otvaranja Fordova servisnog centra u Budimpešti zbrojio je da je godišnja vrijednost proizvodnje automobilske industrije u 2017. godini u Mađarskoj dosegla 24,6 milijardi eura, a u 2018. više od 28 milijardi eura.
“Većina toga realizirana je zahvaljujući njemačkim ulagačima; procjenjuje se da oni u Mađarskoj zapošljavaju oko 300 tisuća radnika u 6.000 tisuća poduzeća”, kazao je ministar Szijjártó.
Kad prvi automobili iz BMW-ove tvornice kraj Debrecina izađu s proizvodne trake, očekivana godišnja vrijednost automobilske industrije u Mađarskoj bit će oko 35 do 37 milijardi eura.
Da je Milanović bio razumniji, da mu se politika nije svodila na jeftine doskočice iz Tača, razgovarao bi s Orbanom i pokušao primijeniti njegova iskustva.
Ako je u Mađarskoj za automobilsku industriju vezano oko 300.000 radnika, i vrijednost proizvodnje od 30-ak milijardi eura, možemo samo zamisliti što bi za Hrvatsku značilo da smo uspjeli privući barem 10 posto investicija koje su privukli Mađari.
Možda sa Zapadu s “Orbanom nitko ne razgovara”, kako bi rekao Milanović, ali Orban pravi ozbiljne novce za Mađare.
M. Marković/Foto:FaH
