MMF predviđa rast Hrvatske 2,4 posto, a inflaciju 7, 5 posto

Hrvatsko gospodarstvo ove će godine porasti 2,4 posto, dok će prosječna inflacija biti 7,5 posto, navodi se u priopćenju MMF-a nakon što je njegov Izvršni odbor zaključio konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, i dodaje da bi kratkoročna fiskalna politika treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje.

MMF je tako revidirao svoje ranije prognoze, budući da je u izjavi Misije na kraju posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama 23. svibnja bio predviđen rast hrvatskog gospodarstva od 2,2 posto u ovoj godini, a u travanjskim prognozama od 1,7 posto.

Izvršni odbor MMF-a zaključio je konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a s Hrvatskom bez formalne rasprave, navodi se u priopćenju MMF-a od četvrtka.

Izvršni odbor MMF-a ističe da je Hrvatska ove godine postala 20. članica europodručja, što dokazuje da je ostvarila velik napredak od pridruživanja EU-u 2013., a uvođenje eura poboljšalo je državni rejting, olakšalo pristup tržištima kapitala i u velikoj mjeri uklonilo tečajni rizik.

U 2022., potaknut domaćom potražnjom i turizmom, gospodarski rast je u 2022. iznosio 6,2 posto. Fiskalna pozicija znatno se poboljšala zabilježivši mali višak, a javni dug znatno se smanjio, na 69 posto BDP-a, što je ispod razine na kojoj je bio prije pandemije. Međutim, zbog snažnog porasta cijena energije i hrane inflacija potrošačkih cijena dosegnula je potkraj godine najvišu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća, stoji u priopćenju.

No, ove godine se očekuje da će slaba inozemna potražnja, pooštravanje uvjeta financiranja te i nadalje velika globalna neizvjesnost ublažiti stopu rasta na 2,4 posto. Predviđa se da će se rast od 2024. postupno oporavljati prema potencijalnoj stopi rasta.

Prema projekcijama MMF-a, inflacija će se smanjivati na prosječno 7,5 posto u 2023., i snižavati do ciljane stope inflacije ESB-a od 2 posto krajem 2025. Izgledi i nadalje podliježu velikoj neizvjesnosti, ističe se u priopćenju te dodaje da je uvođenje eura imalo je vrlo ograničen utjecaj na inflaciju.

Ti izgledi i nadalje podliježu velikoj neizvjesnosti, a rizici za rast uglavnom su uravnoteženi. Negativni rizici uključuju intenziviranje rata koji Rusija vodi u Ukrajini, ponovni snažan porast cijena roba iinflacije, snažniju globalnu ili regionalnu recesiju i strože uvjete financiranja od očekivanja. S druge strane, uvođenje eura i ulazak u schengensko područje mogli bi dati jači poticaj turizmu, trgovini i ulaganjima. Za inflaciju, pak, prevladavaju rizici usmjereni na gore, ističe se u priopćenju MMF-a.

Potrebno ukinuti mjere ograničavanja cijena energije i porezna rasterećenja
Kako dalje ističe Izvršni odbor MMF-a, kratkoročna fiskalna politika treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje. Zamjećuju, naime, da na tržištu rada nedostaje radne snage, temeljna je inflacija još uvijek povišena, a uvođenje eura ublažilo je učinak pooštravanja monetarne politike ESB-a.

Stoga se ekspanzivnom fiskalnom politikom stvara rizik za poticanje domaće potražnje i inflacije te ugrožavanje konkurentnosti Hrvatske. Potrebno je ukinuti široko rasprostranjene mjere, osobito gornje granice cijena energije i porezna rasterećenja, navode.

Najvažnije je nastaviti fiskalnu konsolidaciju koja ujedno pogoduje rastu i u srednjoročnom razdoblju, i to poboljšanjem porezne politike, smanjenjem rigidnosti potrošnje i povećanjem njezine učinkovitosti, kaže se dalje u priopćenju.

Pritom navode da s obzirom na vrlo rigidnu proračunsku potrošnju u Hrvatskoj i potrebu za daljnjim smanjenjem javnoga duga, svaka bi porezna reforma trebala sačuvati izvore prihoda i ujedno poboljšati strukturu poreznog sustava s ciljem smanjenja distorzija te podržavanja pravednosti i rasta.

Suvremeni porez na imovinu i ublažavanje povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma pridonijelo bi smanjenju potražnje za stambenim nekretninama, povećanju ponude i poticanju participacije radne snage. Pojednostavljen i transparentan sustav plaća u javnom sektoru u kojemu se nagrađuje zaslužnost i produktivnost pridonio bi poboljšanju javnih usluga i povećao učinkovitost tog sektora.

Napominju i da povećanje troškova za zdravstvo i mirovine uzrokovano starenjem stanovništva zahtijeva da se obnove napori za produženje radnog vijeka i odlučno riješe dospjele neplaćene obveze u zdravstvenom sektoru.

Osim toga, poboljšanje praćenja i korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu smanjit će potencijalne fiskalne rizike i maksimalno uvećati doprinos tih poduzeća rastu. Navode i da je potrebno nastaviti poduzimati napore kako bi se osnažio sustav upravljanja javnim ulaganjima, uključujući uspostavu snažne središnje koordinacijske funkcije u Ministarstvu financija.

Fiskalni sustav trenutačno je stabilan, a bankovni sustav i nadalje profitabilan, dobro kapitaliziran i vrlo likvidan, naglašava se u priopćenju.

U MMF-u kažu i da je nastavak provedbe strukturnih reformi ključan je za ostvarenje pune koristi od uvođenja eura i podupiranje konvergencije dohodaka. Hrvatske vlasti trebale bi nastaviti svoju pohvalnu i odlučnu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prioriteti su povećanje produktivnosti, ubrzanje zelene i digitalne tranzicije i pronalaženje najboljih rješenja s obzirom na starenje i smanjenje broja stanovnika.

Trenutačni nedostatak radne snage na tržištu rada nudi priliku za provedbu daljnjih reformi na tržištu rada. Potrebne su ambicioznije reforme, uz sredstva iz fondova EU-a, u cilju rješavanja relativno niske produktivnosti poduzeća i neučinkovite raspodjele resursa, navodi se, između ostalog, u priopćenju.