MOST ponudio rješenje za 329 tisuća blokiranih: Pogledajte kako to misle napraviti

JEDAN od glavnih aduta Mosta na rujanskim izborima bit će njihov program pomoći 329 tisuća blokiranih građana, objavio je Jutarnji list koji piše da je dobio ekskluzivni dokument uvid.

Riječ je o programu koji su Mostovci nazvali Restart i čija je ideja reprogramiranje loših kredita stanovništva uz diskont duga, deblokiranje računa te čišćenje bilanci kreditnih institucija.

MOSTovci planiraju osnivanje tzv. loše banke (engleski “bad bank”) koja bi, uz različite modele financiranja, od banaka preuzimala loše portfelje njihovih korisnika, a potom ih refinancirala i restrukturirala dugove kako bi ih građani opet mogli uredno otplaćivati, no ovaj put bez valutne klauzule, uz prihvatljive kamatne stope i znatno smanjene anuitete.

– Ovakav model postoji već u nizu zemalja od Njemačke, preko Slovenije do SAD-a, jedino se nešto razlikuju podmodeli u smislu financiranja i institucionalne podrške. U svakom slučaju, nudimo realan scenarij za koji bi bio potreban dogovor građana, banaka, države, ali i ulagača – rekao je za Jutarnji Dean Sinković,

savjetnik Bože Petrova, i čovjek koji je autor modela zajedno s Marinkom Škarom, profesorom s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma “Mijo Mirković”.

Temelj Restarta je pokretanje zasebne institucije, tzv. loše banke koja bi od banaka preuzela loše kredite građana na razini cijelog portfelja, ali uz obveznu prethodnu analizu svakog kredita.

Potom slijedi plan restrukturiranja kredita uz otpis 50 do 60 posto prvotne glavnice, moguće i više, ovisno o rentabilnosti refinanciranja i vrsti kredita, a dodatno je potrebno napraviti i novi otplatni plan.

Refinanciranje bi se, stoji u dokumentu, radilo u skladu s Odlukom HNB-a o prodaji plasmana kreditnih institucija, a ugovorio bi se i novi rok otplate, ovaj put bez valutne klauzule i prihvatljive kamatne stope.

Most predviđa da bi građani nakon toga uredno mogli dalje otplaćivati svoje kreditne obveze jer bi, zbog diskontiranja glavnice i novih otplatnih planova, anuiteti sada bili upola niži.

“Nakon otpisa 50 ili više posto glavnice, vrijednost kolaterala koja nakon pada cijena nekretnina na tržištu više nije pokrivala cjelokupan iznos hipotekarnih i stambenih kredita vrijedit će znatno više od refinanciranog kredita”, stoji u prijedlogu Mosta koji predviđa i tri mogućnosti financiranja projekta.

Jedan način mogao bi biti putem strukturnih ulagača – prije svega mirovinskih fondova, fondova gospodarske suradnje ili otvorenih investicijskih fondova.

“Razlika u plaćenoj vrijednosti portfelja i neotpisanog dijela refinanciranog duga će uz pokrivanje dugova koji neće biti naplaćeni ujedno moći osigurati i visoke razine prinosa”, piše u programu Restart.

Drugi model predviđa osnivanje novih ulagačkih društava koja se financiraju kroz obveznice za društveni učinak (tzv. social impact bonds), a za kraj preostaje i verzija u kojoj bi financiranje išlo putem HNB-a, i to uglavnom kroz “smanjenje pričuve bankama, repo aukcije i ostale instrumente u domeni centralne banke”.

– Uz program Restart, osmislili smo još jedan model reprograma dugova po principu 40 – 60, gdje bi građani otplaćivali 40 posto duga, a ostatak od 60 posto na red bi došao kroz desetak i više godina, kad se malo oporave – rekao je Sinković odbijajući aluziju da ovim prijedlozima Most “ide” na Živi zid, koji se dosad primarno bavio problemima blokiranih i deložiranih Hrvata.

– Ako netko u Živom zidu ima sličan program, mi to pozdravljamo. Nama je važno da se problemi građana riješe neovisno o tome koja ih politička opcija ponudi – rekao je Sinković za Jutarnji list.

AUTOR:MP/Jutarnjilist