Tomislav Tomašević nametnuo je temu izbora – promjenu načina vladanja gradom – i s 38,1% održava povjerenje najvećeg broja glasača (blagi rast u odnosu na travanjskih 37,2%). Na trećem je mjestu i među neodlučnim glasačima, a uspio je pridobiti i glasače koji se za kandidata odlučuju jer je „u kampanji učinio/la nešto meni nešto značajno“.
Davor Filipović (12,1%) uspio je održati drugu poziciju od početka kampanje i u blagoj je prednosti za drugi krug. Njegov je rezultat znatno bolji u odnosu na HDZ-ove kandidate na prijašnjim lokalnim izborima, što može zahvaliti povratku HDZ-ovog tijela koje je na lokalnoj razini – na prijašnjim izborima – glasalo za Milana Bandića. Za iskorak mora privući mlade glasače i vratiti HDZ-ovce koji nisu zadovoljni trenutnim vodstvom.
Davor Filipović privlači manji broj neodlučnih glasača od izravnih konkurenata.
Na trećem mjestu blago se izdvojio Miroslav Škoro (10,5%), a trend rasta stavlja ga u dobru poziciju za napad na drugi krug. Kandidat Domovinskog pokreta uspio je zadržati postotak glasača koji su na parlamentarnim izborima odabrali stranku. Miroslav Škoro lakše je od ostalih kandidata desnice privukao mlade: oni ga poznaju s glazbene scene, a privlači ih patriotizam i osjećaj nacionalnog ponosa.
Za iskorak u drugi krug Miroslav Škoro mora privući starije glasače, žene te izravno ciljati biračko tijelo BM365 i Vesne Škare Ožbolt.
Četvrto mjesto izborila je Jelena Pavičić Vukičević (8,6%). Kandidatkinja kontinuiteta u kampanji je išla protiv dominantne teme i uspjela je zadržati znatan postotak tradicionalnih glasača Milana Bandića. Na ruku joj nije išla snaga Miroslava Škore, ali i pojava Vesne Škare Ožbolt. U njihovim glasačima mora tražiti tračak nade da će ući u drugi krug.
Joško Klisović (8,1%) izravna je žrtva snage Tomislava Tomaševića. Lijevo glasačko tijelo gotovo se u potpunosti podijelilo na ova dva kandidata. Neuspjeh formiranja koalicije s Ankom Mrak Taritaš i borbe u SDP-u umanjile su mu šansu za znatniji iskorak.
Drugi krug izbora
Prema istraživanju, Tomislav Tomašević siguran je za drugi krug izbora. U njemu pobjeđuje sve protukandidate: Davora Filipovića s 58% prema 26%, Miroslava Škoru 57,5% prema 29,1%, a Jelenu Pavičić Vukičević sa 60,6% prema 21,2%. U svim kombinacijama vrlo je malo neodlučnih glasača: ljevica se ujedinjuje u borbi protiv desnice, a desnica ne može nadoknaditi gubitke njihovih kandidata.
Kako do većine u Gradskoj skupštini?
U Gradskoj skupštini Možemo! je za 4,6% slabiji od Tomislava Tomaševića s 33,5%. Za bolju poziciju ovisi o izravnoj borbi s SDP-om (9,8%) – dvije stranke zajedno motiviraju gotovo cijelu ljevicu, a u međusobnom srazu zeleno-lijeva koalicija motivira znatno više glasača od SDP-a, posebice u centru grada.
Na drugom je mjestu HDZ sa 16,9%, što je za 4,8% bolji rezultat od Davora Filipovića. Snažni Domovinski pokret zaustavio je prodor HDZ-a na desno, a Vesna Škare Ožbolt preuzela je postotak glasača nezadovoljnih trenutnim vodstvom. U odnosu na 30-ak posto HDZ-a na parlamentarnim izborima u Zagrebu prije manje od godinu dana, trenutni rezultat mogao je biti i bolji.
Domovinski pokret zadržava rezultat u gradu s parlamentarnih izbora (9,9%), a nakon SDP-a (9,8%) prag prelaze i Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti (6%), NL Vesna Škare Ožbolt (5,5%). Od ostalih jedino Most ima priliku za zastupnika s 4,8%.
Politička orijentacija biračkog tijela
36,6% birača u Zagrebu izjašnjavaju se kao lijevo orijentirani, 30,6% smatra da su centar, a 32,8% naginje desnim politikama. Najveći postotak izrazito lijevih glasača ima SDP (31,8%), a umjerenih Možemo! (49,8%). Sve stranke imaju trećinu glasača u centru.
Na drugom kraju spektra, 41,5% HDZ-ovih glasača su izrazito desne orijentacije, a prati ih Domovinski pokret s 33,7%.
Napomena
Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku 800 punoljetnih građana grada Zagreba, koji će sigurno ili vjerojatno glasati na predstojećim lokalnim izborima za gradonačelnika i Gradsku skupštinu. Anketiranje je provedeno od 6 – 12. svibnja, a mogućnost pogreške je +/- 3,46%.
