Na jedno pitanje novinarke papa Franjo ostao zatečen. Nastao je tajac, šutio je gotovo minutu

Na Veliki petak, kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, papa Franjo dao je veliki intervjuu novinarki talijanske javne televizije RAI 1 Loreni Bianchetti te je tom prilikom vjernicima poručio da, unatoč užasnom ratu u Ukrajini i drugim tragedijama diljem svijeta, nikada ne gube nadu.

– Nada te tjera da čekaš, ali nikada ne razočara, rekao je.

Razgovarali su o brojnim temama, uključujući rat, pandemiju, očuvanje vjere uslijed tragedije i snazi žena. Na kraju razgovora novinarka je primijetila da je skoro 15 sati, trenutak kada Sin Božji umire na križu te je poglavara Katoličke crkve upitala kako bismo trebali živjeti ovaj sat.

Papa Franjo odgovorio je šutnjom. Bacio je kratki pogled prema novinarki, a potom se duboko zamislio spustivši pogled dolje. Nakon pola minute opet je pogledao prema njoj.

Njegova šutnja trajala je gotovo cijelu minutu, nakon čega se voditeljica zahvalila na razgovoru. Oboje su ustali i srdačno se pozdravili.

U razgovoru s novinarkom Lorenom Bianchetti, u posebnoj emisiji programa „A Sua immagine“ (Na njegovu sliku) Talijanske radiotelevizije, papa Franjo govorio je o raznim temama: o drami rata – ne samo u Ukrajini, ulozi žena, pitanju izbjeglica, pandemiji, svjetovnosti u Crkvi, te važnosti oprosta i nade na kršćanskom putu, objavio je 15. travnja Vatican News.

Tišina je zvuk Velikoga petka, posebno kada otkuca određeni čas, tri sata poslijepodne, trenutak kada Sin Božji umire na križu. Tišina je također prava riječ za trenutak boli, ona koja daje prostor onomu tko je u suzama. Tri sata poslijepodne smjerokaz su koji usmjeravaju razgovor naslovljen „Nada pod opsadom“, emitiran na prvom programu RAI-ja.

„Jedna od stvari koje sam naučio jest ne govoriti kada netko pati“, „trebamo moliti za milost plača“. S mukom se Gospodinovom danas povezuju bolni putovi kojima idu brojne nedužne osobe. Ljudi poginuli zbog rata. Nije samo Ukrajina potresena tragedijom sukoba – istaknuo je Papa.

Posvuda odjekuje oružje, „svijet je u ratu“ – kazao je te spomenuo samo neke od situacija koje krvave više područja planeta, među kojima Siriju, Jemen, dramu etničke skupine Rohingya koji su protjerani, bez domovine, te genocid u Ruandi prije 25 godina. Riječ je o svijetu koji je izabrao Kajinov plan da ubije svojega brata – objasnio je.

Ne razgovara se s đavlom nego s ljudima

S đavlom se ne razgovara, jer je on apsolutno zlo. Razgovara se s osobama pogođenima „bolešću mržnje“ – naglasio je Sveti Otac. Svi imamo nešto dobro u sebi; to je Božji pečat u nama. Gospodin nas uvijek nastoji spasiti do kraja, jer je u svakom čovjeku posijao nešto dobro.

Iskorištavanje je također vrsta rata

Đavao nije mit nego stvarnost. Vjerujem u to – istaknuo je Papa. Đavao je zavodnik; u grijehu prikazuje nešto lijepo i vodi u grijeh. Da su grijesi ružni, da nemaju nešto lijepo, nitko ne bi griješio. Ima onih koji ratuju, onih koji uništavaju tuđe živote, onih koji iskorištavaju ljude na poslu – primijetio je te istaknuo – Iskorištavanje je također rat. I to uništava, ne samo tenkovi. Đavao uvijek traži uništenje, jer je čovjek slika Božja.

Svaki čovjek može sijati pustoš

Osvrćući se na riječi ruskoga pisca Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, koje je citirala novinarka: „Bitka između Boga i đavla upravo je ljudsko srce“, Papa je kazao da je zbog toga potrebna blagost, poniznost da Bogu kažemo: grješnik sam, ali spasi me, pomozi mi! Jer, svatko od nas – objasnio je – ima u sebi mogućnost učiniti ono što rade oni koji uništavaju i iskorištavaju. Grijeh je mogućnost vlastite slabosti, ali i vlastite oholosti.

Moliti za milost suza

Novinarka se potom prisjetila jednoga dramatičnog prizora iz rata u Ukrajini – roditelja koji žure u bolnicu s djetetom ranjenim u bombardiranju, a koje nije bilo moguće spasiti, te na pitanje što može reći roditeljima koji proživljavaju mučno iskustvo gubitka djeteta, papa Franjo je rekao kako je jedna od stvari koje je naučio, ne govoriti kada netko pati. U suočavanju s bolom, istaknuo je dva puta: šutnju i suze. Trebamo moliti milost suza – istaknuo je – pred našim slabostima, pred slabostima i tragedijama svijeta.

Snaga ženā

Odgovarajući na pitanje koliko je važna aktivna uloga žena u konkretnoj izgradnji mira, Papa je kazao da su žene snažne. Isus je zaručnik Crkve, a Crkva je žena. Majka je sposobna pratiti djecu do kraja. Poput Marije i ženā pod križem. Žene znaju što znači pripremiti za život i što je smrt. Podno križa učenici bježe.

Međutim, ne bježe žene koje su ga pratile tijekom cijeloga života. Isus se, na putu do Kalvarije, zaustavlja pred skupinom žena. One su sposobne plakati – rekao je.

Izbjeglice se i dalje dijeli na kategorije

Govorilo se o izbjeglicama koji zbog rata bježe iz Ukrajine, ali i o onima koji bježe iz drugih krajeva svijeta. Izbjeglice se i dalje dijeli na kategorije. Prvog razreda, drugog razreda i prema boji kože – rekao je Sveti Otac te istaknuo – Mi smo rasisti, a to je loše. I Isus je bio migrant i izbjeglica u Egiptu, dok je bio dijete, da bi izbjegao smrt.

Rat je monstruoznost

Papine je misli tada ponovno usmjerio na Kalvariju. Na križu su ljudi bičevani ratom u afričkim zemljama, na Bliskom istoku, u Latinskoj Americi, u Aziji – napomenuo je. Mnogo je skrivenih ratova, daleko od nas. Istaknuo je da je rat monstruoznost. Iako ne nedostaje napora da se ušutka oružje. Govori se o miru. Ujedinjeni su narodi učinili sve, ali nisu uspjeli – ustvrdio je.

Potrebne su žene kako bi potaknule na uzbunu

Listajući stranice Evanđelja, Sveti Otac se potom posebno spomenuo jedne žene: Pilatove žene, koja mužu kaže: „Okani se toga pravednika.“ Ali, Pilat ju ne sluša. Ta je žena izdaleka shvatila dramu. Moć je sposobna promijeniti mišljenje ljudi od nedjelje do petka. „Hosana“ u nedjelju, u petak postaje „Raspni ga“. To je kruh naš svagdašnji – rekao je papa Franjo – zato su potrebne žene kako bi potaknule na uzbunu.

Mnogo je samoće

Potom se spomenuo izvanrednoga trenutka molitve 27. ožujka 2020., ispred bazilike svetoga Petra, te je kazao da nije znao da će trg biti prazan. Bila je to Gospodinova poruka da bih dobro shvatio samoću – napomenuo je. Mnogo je samoća. Samoća starijih osoba, samoća mladih koje ostavljamo same.

Osim toga, mudrost starijih koju često zanemarujemo i stavljamo na stranu u domu za starije. Ali i samoća ljudi koji proživljavaju osobnu tragediju, samoća žene koju muž tuče. Svi osjećamo samoću. Male samoće koje su tu, ali u njima možemo shvatiti Isusovu samoću, samoću križa.

„Bog je bio dobar sa mnom“

Na pitanje je li se ikada osjetio samim u obavljanju svoje službe, Papa je istaknuo da se nikada nije osjetio samim. Bog je – kako je rekao – bio dobar prema meni. Bio je vrlo velikodušan. Možda zato što On zna da sâm nisam u stanju.

Crkva i zlo svjetovnosti

Osvrćući se na neke rane koje pogađaju i Crkvu, Papa je primijetio da je duh svjetovnosti ono što danas najviše boli. Hrani se i raste novcem. Kada padne u svjetovni duh, Crkva je poražena – istaknuo je te napomenuo da je dobro iskoristiti novac za činjenje dobra, za izdržavati obitelj radom, za služenje. Pritom je napomenuo da svakoga jutra upućuje molitvu svetom Mihaelu arkanđelu kako bi mu pomogao pobijediti đavla. Bojim ga se – rekao je – zato se moram toliko braniti.

Dopusti da ti Isus govori

Danas, na Veliki petak, Papa se obratio i srcu svakog čovjeka. Pred raspetim Isusom, dopusti da ti dotakne srce, dopusti da ti govori svojom šutnjom i boli – rekao je. Neka ti govori onim ljudima koji trpe u svijetu; koji trpe zbog gladi, rata, iskorištavanja… I moli ga za milost suza.

Oprostiti i moliti oproštenje

Kako oprostiti svim ljudima koji nas vrijeđaju, koji ubijaju nedužne, koji vrijeđaju ne samo fizički, nego i psihički? Na to je pitanje Papa odgovorio ističući da oprost ima božanski korijen. Ako nisam učinio to zlo, to je zato što me On zaustavio svojom rukom, svojim milosrđem. Zbog toga ne mogu osuditi nekoga tko dođe tražiti oprost.

Nada nikada ne razočarava

Dio razgovora bio je posvećen ljudima koji su, također zbog pandemije koronavirusne bolesti izgubili posao. Ključna je riječ nada – istaknuo je papa Franjo. Nada nikada ne razočarava, ali potrebno je čekati. Imati nade ne znači zavaravati se i ne znači dati da vam čitaju iz dlana. Naprotiv, nada je sidro, sigurnost koju ne treba miješati s optimizmom. Imati nade znači ići prema životu.

Papine želje za Uskrs

Razgovor je završio željom pape Franje za Uskrs: Moja je želja da ne izgubimo nadu. Istinsku nadu koja ne razočarava, te da molimo milost suza, ali suza radosti, utjehe, suza nade. Molimo Petra da nas nauči plakati kao on.

R.I. /Foto: Vatican News