Zanimljivu fotografiju na svom Facebook profilu objavio je Braco Elezović. Iz Tivta u Crnoj Gori, na obljetnicu napadana Dubrovnik, donosi nam fotografiju otetog hrvatskoj školskog broda Jadran.
Opći napad na šire područje nekadašnje općine Dubrovnik agresorska JNA i crnogorski rezervisti počeli su 1. listopada 1991. godine.
“Baš prigodno uoči obljetnice početka agresije na Dubrovnik – oteti hrvatski brod Jadran na vezu u crnogorskom Tivtu. U pozadini iz kafića Oliver pjeva ‘Trag u beskraju’, napisao je Elezović.
U nastavku se komentirao i neobičan događaj iz Trebinja gdje su “obilježili 28. obljetnicu početka agresije na opštinu Trebinje“.
“I dok mi s tugom obilježavamo 28. obljetnicu početka napada na Dubrovnik, u Trebinju s tugom obilježavaju 28. obljetnicu početka agresije na opštinu Trebinje.
Da nije tužno bilo bi smiješno, ili da nije smiješno bilo bi tužno, kako vam drago.
Dakle Trebinjci danas obilježavaju početak agresije na njihov grad? Dan te jebo. To više nije samo mrvicu bezobrazno. To je skroz idiotski maloumno i nevjerojatno beskonačno bezobrazno. Njihove poginule oni nazivaju “braniocima”, a nas agresorima. O pa sve ti jebem.
– Na današnji dan na područje nekadašnje općine Dubrovnik krenula je ničim izazvana i najveća agresija u povijesti Dubrovnika. Ponovit ću – ničim izazvana agresija. Ni jedan Hrvat nije zagazio ni jednog milimetra na područje trebinjske opštine.
– Na oko 600 do 700 hrvatskih branitelja Dubrovnika naoružanih lakim pješačkim naoružanjem, od kojih su neki komadi proizvedeni prije 2. svjetskog rata, lovačkim puškama, tek ponekom topničkom cijevi i desetak komada ručnih raketnih bacača, krenula je armada od 15 do 20 tisuća pripadnika JNA, raznih bradatih spodoba, pljačkaša i palikuća naoružanih za to vrijeme najmodernijim pješačkim naoružanjem, avionima, stotinjak tenkova i pedestak oklopnih transportera, desetak topovnjača i naoružanih patrolnih čamaca, stotinama komada teških i lakih topničkih oruđa, logistikom i svom mogućom potporom tada četvrte vojske po snazi u Europi.
– Dubrovnik je odsječen od ostatka Hrvatske već 1. listopada jer je Golubov kamen bio zauzet i prije toga dana, a 4. listopada je palo i Slano. Narod je mjesecima bio bez struje i vode, a hrane je bilo dostatno za puko preživljavanje. Takvo opsadno stanje je trajalo do 26. svibnja 1992. godine, dakle punih osam mjeseci.
A Trebinjci pričaju o agresiji na Trebinje?”
U nastavku je i nekoliko psovki i jasan stav da s takvim ponašanjem teško može doći do pomirenja.
“A Trebinjci pričaju o agresiji na Trebinje? Mater vam jebem četničku, proklet bio onaj tko vam u moje ime pruži ruku pomirenja. Prokleto mu sve u životu bilo.
A sad brzo oglašavajte da tražite radnike s područja opštine na koju smo izvršili tako krvoločnu agresiju. Brzo!”
M. Marković/Foto:Facebook
