U Zagrebu se održava ministarski sastanak u okviru IV. sastanka Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku suradnju (P-TECCP), koji će se usredotočiti na jačanje transatlantske energetske solidarnosti i osiguranje napora za energetsku tranziciju i jačanje energetske sigurnosti te daljnje regionalne integracije.
Na ministarskom sastanku govorili su Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Ditte Juul Jørgensen, glavna direktorica Uprave za energetiku EK, i Jennifer M. Granholm, ministrica energetike SAD-a.
U svjetlu sve bliži predsjedničkih izbora, u vremenu kada stranke već razmišljaju o mogućih kandidatima sigurno je zanimljivo da je bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sjedila u prvom redu uz premijera Andreja Plenkovića. U javnosi se nagađa da bi se Grabar Kitarović uz podršku HDZ-a mogla pokušati vratiti na Pantovčak krajem iduće godine.
“Siguran sam da jučerašnji poslovni forum i današnji ministarski sastanak doprinose raspravi o dekarbonizaciji, energetskoj sigurnosti i čistim energetskim tehnologijama. Vjerujem da ćemo na taj način istaknuti rješenja nadilaženja energetske krize i ubrzavanja zelene tranzicije”, rekao je premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru.
“Proteklog petka obilježili smo godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu. Hrvatska je osudila rusku poziciju agresora i pružila punu solidarnost ukrajinskom narodu i ukrajinskoj vladi. Hrvatska je nudila potporu koja ni na trenutak nije ustuknula” istaknuo je.
Ministric energetike SAD-a Jen Granholm, premijer Plenković i Kolinda Grabar Kitarović
“Kao zemlja koja je prošla užase vojne agresiju Hrvatska potpuno razumije poteškoće ukrajinskog naroda i nastavi ćemo podržavati Ukrajinu financijski, diplomatski, humanitarno, politički i vojno. Također smo spremni pomoći Ukrajini i u poslijeratnoj obnovi”, rekao je hrvatski premijer.
“Hrvatska koja je kroz protekle godine, nakon što je uništena ratom 90-tih godina, uspjela završiti integracije u EU i NATO, 2009. i 2013. godine, 1. siječnja 2023. zaokružila je taj proces dublje integracije pristupanjem šengenskom prostoru i europodručju. Time je postala dio privilegiranog kluba od samo 15 zemalja na svijetu koji dijele to četverostruko članstvo.
Mi kao država, društvo i gospodarstvo smo profitirali od članstva u EU i naše iskustvo može poslužiti kao ohrabrenje Ukrajini i drugim zemljama istočnog partnerstva koje se žele pridružiti EU-u. Svi oni zaslužuju i žele živjeti u demokraciji, miru i prosperitetu, naglasio je premijer Plenković.
Dodao je kako je Hrvatska u kontekstu energetske krize jasno shvatila da trebamo djelovati zajedno.
“Element zajedništva bio ključan da se suočimo s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu. Energetski sektor pogođen je teškom krizom, koja se prelila i na druge dijelove gospodarstva. Morali smo posegnuti za mjerama bez presedana kako bi olakšali posljedice te krize. Vlade su morale izbjeći velike socijalne raskole koji su prijetili i poduzeti napore da smanjimo inflacijske pritiske na kupovnu moć kućanstava. Suočili smo se s velikim geopolitičkim promjenama, rekao je premijer Plenković.
Istaknuo je kako je njegova Vlada usvojila tri pakta u vrijednosti 3.6 milijardi eura, kojima su pomogli “tvrtkama, kućanstvima, najranjivijima”.
“Nismo zaboravili nikoga”, naglasio je.
“Sagledavši što EU danas čini jasno je da je prioritet osigurati stratešku autonomiju. Moramo razviti naše sposobnosti, ojačati unutarnju i vanjsku sigurnost. Lekcije koje smo naučili govore da moramo povećati strateške investicije, te smanjiti ranjivost, pogotovo u energetskom sektoru”, istaknuo je Plenković.
Na ministarskom sastanku govorili su Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Ditte Juul Jørgensen, glavna direktorica Uprave za energetiku EK, i Jennifer M. Granholm, ministrica energetike SAD-a.
Dvodnevni skup organizira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo energetike SAD-a, Američko-srednjoeuropsko poslovno udruženje i Atlantsko vijeće.
P-TECC obuhvaća 24 zemlje srednje i istočne Europe i komplementaran je Inicijativi triju mora s naglaskom na energetsku infrastrukturu, međusobnu povezanost i sigurnost.
Hina/Foto: pxll
