Osječki ginekolozi su oduševljeni: “O kolikom je porastu trudnoća riječ dovoljno govori to da mi dnevno otvaramo bar dvije nove trudničke knjižice. Trudnice su svih dobi, a zanimljivo je i da je mnogo trudnoća kod starijih žena”. piše Glas Slavonije.
Epidemija virusa COVID-19 dovela je do restriktivnih mjera, karantena i izolacije u cijelom svijetu, a vrlo se brzo počelo postavljati i pitanje hoće li nacije diljem svijeta za devet mjeseci doživjeti povećan natalitet, budući da je većina stanovništva bila prisiljena vrijeme provoditi u kući.
Čeka se prosinac
Tako su se ovom temom već bavile i novinske kuće, kao što su People, The Daily Beast, TMZ, New York Daily News i MarketWatch, koji je objavio analizu pod naslovom “Potencijal za baby boom proizlazi iz koronavirusa”.
Institut za obiteljske studije u Virginiji objavio je opsežnu studiju pod nazivom “Hoće li koronavirus povećati natalitet?”.
U studiji se navodi kako će karantena imati veliki utjecaj na začeće, trudnoću i porođaj. “COVID-19 vrlo će vjerojatno smanjiti natalitet u kratkom roku, ali nakon što pandemija prođe, natalitet će se vjerojatno oporaviti. Povezanost događaja s visokom smrtnosti obično je u prošlosti pratilo povećanje nataliteta”, stoji u studiji.
Osječanima, čini se, za povećanje nataliteta nisu trebale nikakve studije, nego tek malo opuštanja od užurbane svakodnevice, više boravka u vlastitom domu, i to da bi samo četiri tjedna nakon strogih epidemioloških mjera većina osječkih ginekologa potvrdila isto. Broj trudnica u Osijeku proteklih je dana iznimno porastao. Prvi je to potvrdio dr. Mićo Rosso, vlasnik privatne Poliklinike Rosso.
“Ono što se ovih dana najviše uočava u našoj ginekološkoj ambulanti jako je mnogo pozitivnih testova na trudnoću. Riječ je o ženama koje su u trećem ili četvrtom tjednu trudnoće i dolaze na UZV procjenu trudnoće. Ono što mi je iznimno drago je i da su sve trudnoće pravilne, što je iznimno dobro. Zasigurno možemo reći da je posljednjih dana tri puta više trudnica negoli je uobičajeno i svi su jako sretni zbog tih trudnoća. Stoga možemo očekivati ‘baby boom‘ u prosincu, za Božić”, kaže dr. Rosso.
Isto je potvrdila i dr. Mandica Galović iz privatne ginekološke ordinacije Galović.
“O kolikom je porastu trudnoća riječ dovoljno govori to da mi dnevno otvaramo bar dvije nove trudničke knjižice. Trudnice su svih dobi, a zanimljivo je i da je mnogo trudnoća kod starijih žena i svi su oduševljeni svojim budućim prinovama. Da to nije pojava samo u ambulanti ili dvije, svjedoče mi i moje kolegice iz drugih ambulanti, koje potvrđuju istu situaciju. Stoga je uistinu ova epidemija rezultirala i nečim jako lijepim”, zaključuje dr. Galović.
Hrvatski demografi su, međutim, oprezni u najavama povećanja nataliteta kao mogućeg ishoda ove krize. Oni očekuju pad rodnosti tijekom pandemije, no ni nakon nje, opuštanjem, ne očekuju veće rezultate. Za trajanja pandemije nema javnih okupljanja, druženja, društveni život je promijenjen, sveden u četiri zida te društvene mreže kao prozor u svijet. No, s druge strane, parovi su kod kuće, radi se od kuće.
Demografi oprezni
“Za koji mjesec moći ćemo vidjeti koliko je ovo razdoblje utjecalo na mogući pad nataliteta s obzirom na socijalnu distancu, tjeskobu, strah, neizvjesnost za budućnost, radno mjesto, otkaze, osobno i javno zdravlje, s obzirom na to da se za koronavirus cjepivo još traži. Bit će zanimljivo usporediti podatke iz siječnja, veljače, ožujka, travnja, svibnja iz 2019. i 2020. Demografski gledano, nama je to važniji podatak – je li pandemija, s obzirom na medicinske, psihološke i druge razloge, ostavila traga na natalitetu”, kaže dr. Dražen Živić, demograf s Instituta Ivo Pilar u Vukovaru.
“U kriznim situacijama svi se demografski parametri ublažavaju, mislimo na one pozitivne. U svim krizama, ratne su najveće, nikada se nije dogodilo da se poveća rodnost”, kaže demograf Stjepan Šterc.
Optimizmu ne nalazi mjesta ni nakon ove krize.
“Vrlo je vjerojatno, s obzirom na ukupnu starost, da se neće dogoditi porast jer nismo nijednu ozbiljnu pretpostavku napravili za demografsku revitalizaciju. Jedino će se dogoditi dijelom povrat ljudi izvana, ne zbog bolje gospodarske situacije, nego sigurnosti za zdravlje koje ulijeva ono što je tvoje”, dodaje Šterc.
Posljednja velika pandemija u Europi bila je španjolska gripa, koja je 1918. u svijetu odnijela između 50 i 100 milijuna života. “Nakon 1. svjetskog rata uslijedio je baby boom, kao i nakon 2. svjetskog rata, no ne i nakon Domovinskog rata”, kaže dr. Živić.
R.I. /Foto:Ilustracija
