U proljeće je uobičajeno da se zmije spuste s Medvednice u potrazi za hranom i skrovištem. Tako često zalutaju u dvorišta pa su zapadnih zagrebačkih naselja dobili su novu napast.
“Malo je reći da sam se neugodno iznenadila kada sam je jučer pronašla ispod hrpe suhog lišća u dvorištu. Ne volim baš zmije iako mislim da ova nije opasna. Ne znam koja bi to vrsta bila. Poskoka i riđovku prepoznajem. Riđovku sam vidjela kao mala, ali ova je puno, puno veća”, kazala je za Vijesti.hr Antonela Gorup koja je zmiju pronašla u dvorištu u Vrapču.
Još jedna je pronađena u Prečkom
“Ugledala sam je na drvetu u Dobronićevoj ulici u petak. Dugačka je oko 1,5, pa usudila bih se reći, skoro dva metra. Doista tako veliku zmiju u kvartu još nisam vidjela. Jedna biologinja kaže da je riječ o zmajuru, ali ja mislim da je bjelouška”, kazala je za Vijesti.hr Dijana Basta.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dalo je preporuke za postupanje u slučaju susreta sa zmijama upozorivši da se dolaskom toplijih dana zmije bude iz zimskog sna te kreću u potragu za hranom.
Ministarstvo u preporukama navodi kako se za bezbrižan boravak u prirodi preporučuje nošenje odgovarajuće odjeće (dugih hlača) i visoke, čvrste obuće (npr. gojzerice, čizme) kako bi se noge zaštitile od eventualnog ugriza. Također, treba pripaziti gdje se staje, a prije odmora provjeriti mjesto na koje se želi sjesti te ne dodirivati nepregledna mjesta rukama (izbjegavati blizinu grmlja, nakupine kamenja ili granja i sl.). U slučaju nailaska na zmiju, ne treba paničariti niti je pokušavati uhvatiti. Potrebno ju je polako zaobići, ako je to moguće, i nastojati je ne uznemiravati.
“Ako se zmija nalazi na putu koji to onemogućava, može ju se pošpricati običnom vodom ili uplašiti udarcima nogom o tlo te pustiti da sama otiđe. Zmije nemaju vanjskih slušnih organa pa slabo čuju zvukove koji se šire zrakom, no zato preko kostiju donje čeljusti osjećaju vibracije tla te ih udaranje u tlo plaši. Zmije nisu agresivne životinje, a pokušat će ugristi jedino ako se osjećaju ugroženo i prestrašeno”, navodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Tri vrste otrovnica
Podsjećaju kako je u Hrvatskoj ukupno 15 vrsta zmija, od čega su tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug), dok je preostalih 12 vrsta neotrovno.
U preporukama se upozorava da se u slučaju zmijskog ugriza, zmiju ne smije pokušati uhvatiti ili usmrtiti kako biste je odnijeli liječniku jer bi pri tome mogla ponovno nekoga ugristi. To je posebno opasno ako se radi o otrovnom zmijskom ugrizu.
Glavni simptom ugriza otrovnice je oticanje tkiva koje se brzo širi od mjesta ugriza, a kao lijek protiv trovanja zmijskim otrovom koristi se poseban protuotrov. Liječnici vrlo dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a točno određivanje vrste otrovnice u Hrvatskoj nije potrebno jer se za ugrize svih triju naših otrovnica primjenjuje isti protuotrov.
Osoba koju je ugrizla zmija otrovnica trebala bi se smiriti koliko je god moguće te ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog oticanja tkiva, a ranu pustiti da slobodno krvari bez rezanja ili isisavanja otrova. Ugrizenu osobu je potrebno što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove (po potrebi zvati GSS ili 112), a poželjno bi bilo očistiti ranu i imobilizirati ekstremitet koji je zadobio ugriz pomoću nekog čvrstog predmeta i zavoja kako bi se usporilo širenje otrova.
Ugrizi nekih neotrovnih zmija također znaju biti vrlo bolni i neugodni, ali mjesto ugriza nikad jako ne otekne. Kao posljedica ugriza neotrovnica moguće su infekcije ozlijeđenog tkiva unesenim mikroorganizmima.
Ministarstvo navodi i da su zmije dio prirodnog bogatstva te su važne za očuvanje ekosustava i imaju izuzetnu ulogu u kontroli glodavaca. Ističe i da je u Republici Hrvatskoj strogo zaštićeno 12 vrsta zmija sukladno Zakonu o zaštiti prirode, odnosno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama. Neke od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim zmijama su i namjerno hvatanje ili ubijanje, uznemiravanje, uništavanje ili uzimanje jaja, zatim držanje, prijevoz, prodaja i razmjena.
R.I. /Hina/Foto:hrt
