Matematičar i inovator Nenad Bakić protivnik je strogog lockdowna i zagovornik pandemijskog realizma. U Studiju 4 objasnio je kako je došao do izračuna da se epidemija više ne može razbuktati.
– Vratimo se na najvažniji trenutak epidemije – 6. prosinca kad se dogodio svojevrsni epidemiološki puč od strane 26 znanstvenika. Tada je vrh epidemije već prošao a traži se politička odluka o najstrožim mjerama. Lauc i ja smo znali računati i oštro smo se tome protivili. Imamo visoku prokuženost i mjere koje rade, a epidemija se počela rasplitati, tvrdi Bakić.
Dodaje kako je Hrvatska u drugom valu imala jedne od najliberalnijh mjera u Europi, koje su po njemu realne. Ako se usporedimo sa susjedstvom, kaže – imamo najmanje smrtnih slučajeva, osim u Srbiji gdje podaci nisu transparentni.
– Vrhunac je epidemije prema broju slučajeva bio 9. i 10 prosinca. Imali smo 35 posto pozitivnih testova, a testiralo se jako malo i imali smo veliki zastoj s testiranjem. Ali imali smo druge brojke – broj hospitaliziranih, broj ljudi na intenzivnoj. Sve brojke ukazuju na stvarni vrh epidemije između 28. i 30. 11. Sjever Hrvatske i Zagreb možda su taj vrh prešli tjedan dana ranije, kaže Bakić.
Put ka kolektivnom imunitetu
Bakić nadalje kaže kako je Hrvatska najmanje testirala, a ima najviše pozitivnih – 18,7 posto. Naš tamni broj ne može biti 2 ili 3 – mora biti negdje u sredini – tako dolazimo do 5 ili 6. Pomnožimo broj slučajeva sa 5 ili 6 i dolazimo već do broja od 30 posto prokuženosti, tvrdi te upozorava kako se postotak prokuženosti ne smije brkati s pragom “imuniteta krda”. Taj prag se, kod ovog virusa dostiže sa 60 do 70 posto i to kombinacijom preboljelih i cijepljenih.
Naveo je primjer BiH gdje je epidemija ‘kolabirala’ iako su imali ‘nikakve mjere’. Pod sponzorstvom WHO-a, kaže – proveli su temeljita testiranja i našli da je prokuženost u studenome bila oko 30 posto. Hrvatska je, dodaje imala sličan put kao i Švicarska, a njoj se vjeruje. Oni su u kantonu Ženeve početkom 12 mjeseca, što odgovara prokuženosti sredinom studenoga – imali 22 posto. Takvih primjera ima puno i tu uopće nema dileme, tvrdi Bakić.
Mjere imaju utjecaja, ali nisu besplatne
– Nisam protiv mjera, mjere imaju utjecaja. Konkretno smatramo da su restorani zatvoreni bez veze. Ali pritisak javnosti je bio velik. Mi lako ‘laprdamo’ a Vlada ima odgovornost za živote i zauzela je pomalo konzervativnu stranu. Ali postoji margina greške, ako se ode previše konzervativno – time ubijaš ljude i zaustaviš život. Mnogi ljudi gube egzistenciju, propuštaju se dijagnoze, dobivaju se psiho-somatske bolesti, kazao je Bakić.
Smatra kako se nisu trebale zatvarati ni škole, a na tome su inzistirali, kaže “tvrdomjeraši koji su se poslije pretvorili u novosojaše”. Zaustavljanjem škole napravljena je jedna nemjerljiva dugoročna šteta, naročito kod obitelji slabijeg imovinskog stanja koje nisu ‘zoomaši’, kazao je. Dodao je da se prije nešto više od četiri tjedna u škole vratilo oko 180 tisuća djece, zatim još 150 tisuća, a epidemija je kolabirala. Slično se, dodao je dogodilo i na Baniji.
– Znanstvenici su savjetnici i ono što su oni napravili krivo je – što su se postavili u poziciju političkih aktivista koji su ‘de facto’ htjeli preuzeti vlast u zemlji. To je tako krivo da mi je neshvatljivo, kazao je Bakić.
Do ljeta smo sigurni
– Epidemija pada, prokuženost je velika. Cijepljenje je jako bitno. Da procijepimo samo sve starije od 65. Time smo maknuli 80 posto smrtnih slučajeva i 80 posto opterećenja na bolnice i zapravo upravljamo epidemijom. Ako se virus širi kod mlađe populacije, nije lijepo reći – ali vas to toliko ne smeta kao kad ljudi umiru.
Procjepljenost će rasti 10-15 posto. Slagat će se na prokuženost i mi ćemo do ljeta biti u vrlo sigurnoj zoni. Nitko neće pričati o koroni. Do jeseni bit ćemo toliko procijepljeni da ćemo biti sigurni, ako ne dođu neki potpuno nevjerojatno drugačiji sojevi. Od jeseni bi život s koronom mogao biti kao i život s gripom, prognozira Bakić.
Kao najveće zastrašitelje i širitelje panike imenovao je prof. Neila Fergusona s Imperial Collegea i Christiana Drostena, glavnog savjetnika Angele Merkel.
