Rijeka je najveći grad u Hrvatskoj koji po popisu iz 2021. godine ima preko 10 posto građana koji se izjašnjavaju kao ateisti, uz još 3,4 posto agnostika i skeptika, piše Novi list.
Dugo očekivani drugi dio podataka iz popisa stanovništva za 2021. godinu koji se odnosi na nacionalne, vjerske, spolne i dobne podatke donio je nekoliko iznenađenja, ali i potvrdio negativne i depopulacijske trendove.
Najzanimljivije je da se broj pripadnika manjina smanjuje, ali u proporciji s općim padom broja stanovnika u Hrvatskoj – ipak, broj Srba pao je u Vukovaru ispod 30 posto što znači da oni sada mogu izgubiti značajan dio prava, poput prava na dvojezičnost.
A tu je i podatak koji može zabrinuti vrh Crkve, budući da je broj osoba koje se izjašnjavaju kao katolici značajno pao, čak za skoro osam posto, dok istodobno broj agnostika i ateista raste te iznosi gotovo pet posto, što je za trećinu više nego 2011. godine.
Rijeka je najveći grad u Hrvatskoj koji po popisu iz 2021. godine ima preko 10 posto građana koji se izjašnjavaju kao ateisti, uz još 3,4 posto agnostika i skeptika, piše Novi list.
U Zagrebu je taj postotak, primjerice, 7,9 posto, a Rijeka je također i među mjestima gdje ima najmanje osoba koje se osjećaju katolicima – 64,7 posto. To je naravno u koleraciji s rastom izjašnjenih ateista.
Istodobno, u Rijeci je gotovo 6 posto pravoslavaca, muslimana je 3,4 posto, a sve ostale vjere su ispod jedan posto.
Kad je riječ o nacionalnoj strukturi, od 107.000 građana Rijeke, njih 85 posto su Hrvati, Srba je 5,13 posto (što im i dalje ostavlja pravo zastupljenosti u Gradskom vijeću i slično), a Talijana je 1,45 posto. U Rijeci živi i nešto preko 1 posto Bošnjaka, a svih ostalih manjina je ispod jedan posto.
R.I. /Foto: Ilustracija
