U Hrvatskom saboru danas se raspravlja o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu. Njime se predviđaju prihodi veći od 164 milijarde i rashodi od gotovo 174 milijarde kuna, te deficit proračuna opće države od 2,6 posto BDP-a.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je Vlada u idućoj godini posebnu pozornost posvetila sanaciji šteta nakon potresa i podizanju socijalnih naknada, kao i onih za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta, a fokus je stavljen i na financijsku održivost jedinica lokalne samouprave.
Više od 2 milijarde kuna osigurano je u idućoj godini i za nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova.
Oporbeni zastupnici i lijevog i desnog spektra vrlo su kritični – javili su se za gotovo 40 replika i iznijeli brojne primjedbe u mnogim sektorima, a rasprava je vrlo brzo počela nalikovati aktualnom prijepodnevu.
Proračun su u Saboru predstavili premijer Andrej Plenković i ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić. Plenković je rekao da se prijedlog temelji na pozitivnim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva.
– Glavni smjer na kojem se temelji proračun za 2022. je preusmjeravanje s naših aktivnosti i napora za krizno upravljanje prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta, poručio je.
S obzirom na neizvjesnost oko daljnjeg razvoja pandemije, proračun je prilagođen i okolnostima s kojima se Hrvatska i cijeli svijet suočavaju skoro dvije godine, dodao je Plenković.
– Ovaj je proračun odraz nezaobilazne i jedinstvene uloge države u sprječavanju urušavanja društva i gospodarstva te stvaranju preduvjeta za brz gospodarski oporavak, što smo tijekom 2021. godine i dokazali, rekao je Plenković.
Rast BDP-a minimalno 9 posto
Između ostalog je naveo kako je realni BDP za prva tri kvartala bio približno 1,5 posto veći nego prije dvije godine, dakle, prije pandemije.
– Bilježimo i nastavak realnog rasta plaća s umjereno visokim stopama, dodao je. Najavio je da će gospodarski rast prema internim procjenama na Vladi biti minimalno 9 posto, a izgledno i viši.
– To znači da smo se nakon onog pada od 8,1 posto prošle godine, koji je izazvao promjenu trenda i rast javnog duga i manjak u proračunu, vrlo brzo vratili na putanju koju smo imali i koja nas je krasila prve četiri godine mandata, rekao je Plenković.
Premijer je naveo kako će glavni čimbenici rasta biti domaća potražnja, nastavak rasta izvoza, ubrzanje rasta investicija, a sve to skupa potpomognuto korištenjem europskih sredstava.
Poručio je da će voditi računa o socijalnoj i zdravstvenoj sigurnosti građana i učiniti sve da spriječe socijalnu frakturu kad god to mogu, pri čemu je prozvao one koji “fabriciraju socijalnu frakturu tako da koriste politikantske ciljeve”.
– Želimo da proračun bude i u funkciji demografske revitalizacije. Želimo da ovaj proračun, vrlo jednostavno rečeno, ubrza rast, da jačamo otpornost, ubrzamo gospodarsku transformaciju, jačamo svoju sigurnost, ubrzamo strukturne reforme i jačamo dublju integraciju unutar EU-a, poručio je Plenković.
Rast BDP-a 4,4 posto za iduću godinu
Ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić rekao je da je procjena rasta BDP-a za ovu godinu 9 posto, a za iduću godinu i iduće dvije godine nakon toga 4,4 posto. Uz stabilan doprinos osobne potrošnje, glavni pokretači postaju izvoz roba i usluga i investicije, dodao je.
Marić je rekao kako je prije izbijanja COVID-a Hrvatska, poglavito zadnje tri godine (2017., 2018. i 2019.), zabilježila proračunske viškove, suficit konsolidiranog proračuna opće države.
– Ti suficiti su bili zapravo glavni pokretači smanjivanja udjela javnog duga u BPD-u u četiri godine za gotovo 12 postotnih bodova. Sam COVID, jedna godina COVID-a 2020. digla je naš javni dug na 87,3 posto, rekao je Marić.
– Već ove godine mi ga ponovno vraćamo na silaznu putanju i u godinama koje slijede nastavljamo s tom silaznom putanjom, dodao je.
Burna prepirka Grmoje i Plenkovića
Uslijedile su replike zastupnika. Nikola Grmoja (Most) rekao je da trošak korupcije jede navodni rast BDP-a te da je neizbježan odlazak Plenkovića, kojeg je nazvao mecenom korupcije.
– Neopisivo je zadovoljstvo bilo izbaciti Most iz Vlade, odgovorio mu je Plenković, dodavši da se radi o najpokvarenijoj i najpopulističkijoj nakupini lokalnih aktera koja se igra nacionalne politike. Prozvao je Most zbog podrške prosvjed protiv anti COVID mjera.
– Podržavate prosvjed i nudite narodu što – ivermektin, lijek za životinje, za parazite kod životinja, rekao je.
– Tko i krade, on i laže, nitko iz Mosta nikad nije zagovarao bilo kakav lijek, odgovorio mu je Grmoja.
Miro Bulj (Most) upozorio je na inflaciju.
– Dok Europa dršće, Amerika strepi od inflacije, vi “high life”, k’o Lolek i Bolek, vi i ministar. Kao, sve cvita. A ulje je 16 kuna litra. Ljudi vrlo teško žive. Zdravstvo je u rasulu. Sve gore i gore je što se tiče standarda, rekao je Bulj.
Plenković je rekao kako mu je drago vidjeti Bulja ponovno u Saboru jer to znači da se testira i dobiva COVID potvrde, te da je cijela njegova priča “teatar apsurda, najniži populizam, demagogija”.
– Ljude zavodite i time rušite napore odvažnih, odgovornih ljudi i u zdravstvu i o znanosti koji ljudima upozoravaju na činjenicu da će nam korona za koji dan odnijeti 11 tisuća života, a vi se igrate s time ne biste li nešto u vašim populističkim manirama profitirali, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je Vlada ograničila cijene benzina te poručio da se rast cijena energenata nije osjetio na kućanstvima u Hrvatskoj.
– Mi se borimo za slobodu, a ne stožerokraciju. Mi se borimo za demokraciju, da ovaj Sabor odlučuje, a ne bal vampira na Pelješkom mostu kojim ste vi izrugivali cijeli narod Hrvatske, uzvratio je Bulj.
M.M. /Foto: pxll
