Nina Obuljen o smjenama na HRT-u, Hasanbegoviću, HAVC-u i članstvu u HDZ-u

29 siječnja, 2017 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

MINISTRICA kulture Nina Obuljen Koržinek pojašnjava zašto nije ukinula osporavani prijedlog Zlatka Hasanbegovića o izboru članova kulturnih vijeća, što misli o stranačkim imenovanjima na čelna mjesta,  smjenama na HRT-u, aferama u HAVC-a,  plagijatima i ulasku u HDZ.



Nina Obuljen radila je u trima vladama kao nestranačka osoba, a u intervju za tportal je otkrila da odnedavno ima člansku iskaznicu HDZ-a: ‘Nikada nitko nije uvjetovao moj angažman na bilo kojem mjestu članstvom u stranci pa tako ni sad’, kaže Obuljen Koržinek

Do ulaska u Vladu Andreja Plenkovića bili ste državna tajnica u Ministarstvu kulture i radili ste u trima mandatima HDZ-ove vlade, često ističući da ste nestranačka osoba. Jeste li se učlanili u HDZ?

Jesam, da.

Je li to bila nužnost?

Nije to bila nikakva nužnost. Nikada nitko nije uvjetovao moj angažman na bilo kojem mjestu članstvom u stranci pa tako ni sad. Međutim, više puta sam javno izjavila da su se dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a, prema mom mišljenju, stvorili preduvjeti za daljnji razvoj HDZ-a kao jedne prave europske demokršćanske stranke i ja sam izrazila interes da budem dijelom tog procesa.

Vidite li se u stranačkim strukturama i funkcijama ili je to zasad nerealno uz ministarske obaveze?

Ovaj posao toliko je kompleksan da traži sve vrijeme. Mislim da svaki ministar, bez obzira na mjesto u stranačkoj hijerarhiji, kad preuzme tu dužnost, posao ministra mora pretpostaviti svakom drugom angažmanu. Što će se događati u budućnosti, to ćemo vidjeti.

Dobro poznajete premijera Plenkovića s kojim vas veže višegodišnja suradnja. Koji je vaš dojam nakon njegovih istupa o kupnji INA-e i prodaji HEP-a, potom i reakcije koalicijskih partnera i šire javnosti. Je li komuniciranjem te namjere ugrozio svoj autoritet?

Ne mislim to. On je vrlo odgovorno i kako treba komunicirao nešto o čemu se razmišljalo i razgovaralo, a nemam dojam da bilo što ugrožava. Unutar Vlade imamo vrlo otvorenu suradnju i partnerske odnose. Naravno da postoje nekad neka razmimoilaženja u stavovima i ne bi bilo normalno da nije tako.

Porezna reforma se kroz oporezivanje honorara prelomila i na vama jer zahvaća autore, umjetnike, novinare. Kako ste dočekali taj prvi veći potez Vlade?

Ono zbog čega nisam bila najsretnija je bojazan da će negativne efekte osjetiti najviše oni koji najmanje zarađuju, a žive isključivo od autorskog rada.

Imate li u planu povećati budžete projekata koje Ministarstvo sufinancira s obzirom na povećanje troškova?

Poslodavci u kulturi imaju različite tipove troškova, a ovom poreznom reformom neki od njih su značajno rasterećeni od poreznog pritiska, poput ugovora o djelu, a donesene su i brojne druge mjere pa postoji prostor za redistribuciju sredstava, to jest da se usmjere tamo gdje je umjetnički rad malo poskupio.

Dosad ste u nekoliko navrata isticali nužnost uspostave kontinuiteta. Na što se vi nastavljate iz mandata vaših prethodnika, ministra Zlatka Hasanbegovića koji je naglašavao uspostavu nove nacionalne paradigme i Andree Zlatar Violić kojoj je cilj bila medijska strategija i strategija poticanja čitanja?

Tu u prvom redu mislim na poštivanje mandata ravnatelja, upravnih vijeća, svih onih tijela ili osoba koji su nakon selekcijskog postupka postavljeni na neka mjesta. Ništa od onog što je napravljeno u Ministarstvu, bez obzira na to jesam li ja kao osoba ili kao stručnjakinja imala ponekad kritički osvrt, ne smije se odbaciti, nego trebamo vidjeti što je dobro i nastaviti graditi dalje. Premali smo kao država i prenaivno je misliti da od bilo koga svijet počinje ili da s njim završava.

Ministar Hasanbegović
imao je vrlo kratak mandat i izišao je u javnost s prijedlogom Zakona o kulturnim vijećima koji javnost nije dobro dočekala. Uvažili smo većinu sugestija iz javne rasprave te uputili Zakon u proceduru jer smatram da iz niza razloga treba ići u proceduru izmjene tog zakona. Zamolila sam suradnike da oživimo rad na strategiji poticanja čitanja, što je projekt ministrice Zlatar Violić jer je važno da se taj dokument donese i unese u sljedeći proračun.

Što se tiče medijske strategije, dokument koji je pripremljen u Ministarstvu sadrži puno korisnih analiza i zanimljivih ideja, no izišao je iz obima nečega što može biti strategija i u raspravi o njemu neki dionici koji su trebali biti uključeni nisu bili. Tu ćemo morati puno više raditi prije nego što budemo imali teze ili nacrt teksta za javnu raspravu.

Prije nekoliko godina zbog plagiranja vašeg rada prijavili ste načelnicu Sektora za europske poslove i medije u Ministarstvu kulture Martinu Borovac Pečarević, kojoj je Andrea Zlatar Violić bila mentorica. Kako komentirate aktualnu priču o plagijatu ministra obrazovanja Pave Barišića?

Baš zato što sam se našla u takvoj situaciji, ne bih nikad komentirala bilo koju drugu situaciju. U mom slučaju, Sveučilište je potvrdilo da sam bila u pravu. Mislim da su isključivo sveučilišna tijela ta koja mogu o tome donositi mišljenje. Ja ni tada nisam davala izjave, ne bih ni sad.

Prijedlog Zakona o kulturnim vijećima koji je dao Zlatko Hasanbegović izazvao je polemike jer je najavljivao da će izbor članova vijeća biti direktna odluka ministra i da će oni biti vezani uz mandat. Planirate li to zadržati?

Do sada je, de facto, svaki ministar birao svoja vijeća, s obzirom na to da su se vlade izmjenjivale u ciklusima od četiri godine. Pitanje je mudrosti i osjećaja za javno dobro da ne odabirete vijeća koja će biti isključivo vaši istomišljenici, bilo u umjetničkim pogledima ili političkom smislu, nego da kroz izbor najboljih stručnjaka i ljudi s integritetom u ta savjetodavna tijela dobijete ljude od kojih zaista možete dobiti savjet kada se odlučuje o financiranju, ali i drugim pitanjima kulturne politike. Kako prema Zakonu vijeća savjetuju ministra u provođenju kulturne politike, mislim da je nužno da svaki ministar može odabrati osobe za koje vjeruje da će u tome biti najbolje.

Znači li to da će po novom zakonu uloga kulturnih vijeća biti isključivo savjetodavna ili će, kao i dosad, obuhvaćati i suodlučivanje?

I to je jedna stvar koja se mijenjala na razini norme, ali u stvarnosti ne. Vi u bilo kojem zakonu možete napisati da netko suodlučuje, no dok su odluke o financiranju u nadležnosti Ministarstva, jedina osoba koja po Zakonu o fiskalnoj odgovornosti može preuzeti odgovornost je ministar. Dok se ne odlučimo, ako ćemo se ikad odlučiti, za sustav koji će biti decentraliziran, znači ustrojen izvan Ministarstva, kulturna vijeća ne mogu biti zakonski definirana nikako drugačije nego kao savjetodavna tijela.

Kad u zakonu imate da netko suodlučuje, onda možete, što je bila praksa prijašnjih godina, radikalno mijenjati njihove odluke. Ili možete napraviti ono što sam ja napravila ove godine i što planiram u najvećoj mjeri raditi tijekom mandata, jer nije uvijek moguće, a to znači poštivati odluke vijeća. Naravno da uvijek postoje nezadovoljni, ali nemoguće je da svi uvijek budu do kraja zadovoljni.

Bilo je pritužbi na njihov rad u vašem mandatu. Festival Fališ odbio je dodijeljeni novac, žalili su se pisci oko otkupa knjiga… Jeste li dobili konkretne žalbe?

Jesam, razmatrat će ih vijeća, no krećemo se u broju žalbi više-manje kako je bilo i proteklih godina.

Kako se može dobiti transparentni uvid u stručnost članova vijeća?

Uvijek je sve na kraju pitanje procjene onoga koji imenuje. Potpuno je jasno tko su ljudi u Hrvatskoj koji imaju umjetničke i profesionalne biografije, javnost je osjetljiva na sukob interesa, odmah se reagira ako postoji sumnja da bi netko promovirao osobne interese. Na to ću biti jako osjetljiva i vodit ću računa da imenujem osobe s integritetom koji se vode javnim interesom, a ne svojim partikularnim interesima.

MP/tportal


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->