Nino Raspudić: Demokratski deficit je kad Ustavni sud naredi da gey par udomi djecu

9 rujna, 2020 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Sabor je ovotjedno zasjedanje na drugoj izvanrednoj sjednici započeo slobodnim govorima. U ime Mosta nezavisnih lista javnosti se obratio Nino Raspudić koji je govorio o udomljavanje djece homoseksualnog para, a taj proces  je nazvao “demokratskim deficitom”.



“Riječ je o rak rani suvremene demokracije. Demokratski deficit je najveći uzrok kriza koje potresaju Europsku uniju i nepovjerenja sve većeg broja građana. Radi se o tome da sve više odluka o našim životima donose tijela, ljudi, institucije koje nitko nije izravno izabrao i koje nikome izravno ne odgovaraju”, počeo je izlaganje Raspudić.

“Najnoviji drastičan primjer demokratskog deficita vidimo ovih dana kada mediji prenose vijest kako je istospolni par, koji ima registrirano partnerstvo, udomio djecu. Istodobno, zakon o udomljavanju nije promijenjen, nisu navedeni životni partneri kao okvir unutar kojeg je moguće izvršiti udomljenje, nego je Ustavni sud koji svojom intervencijom kojom očito izlazi izvan svojih ovlasti preuzeo dio posla i odgovornosti koju ima ovaj Sabor.

Dakle, USUD (Ustavni sud)  de facto preuzima ulogu zakonodavca, izlazi iz svojih okvira, bavi se onime što se naziva zakonodavni aktivizam, kako je to rekao jedan sudac u izdvojenom mišljenju, i radi de facto naš posao.

Pozivam da se u Saboru raspravi Zakon o udomiteljstvu, da se on promijeni, nemam sumnje da će HDZ pri tom imati potporu i većeg dijela oporbe. Neka navedu eksplicitno životno partnerstvo u Zakonu o udomljavanju pa – neka udomljavaju. To je očito većinska politika – vi je provedite i preuzmite tu odgovornost pred javnošću. A ne da Ustavni sud radi nešto što je posao i ingerencija Sabora”, poručio je Raspudić.

U Saboru raspraviti o ovlastima Stožera

“Drugi je primjer – Stožer o čijoj se pravnoj utemeljenosti i dalje vode rasprave. Predsjednik Republike je to plastično opisao tako da određuju hoćemo li, kako i gdje nositi maske i koliko ljudi smije biti na svadbi, određuju ljudi koje narod nije izabrao. Poruke su vrlo kontradiktorne. U službenim dokumentima britanske vlade piše da djeca u školama u Britaniji ‘ne bi trebala’ nositi masku, čak ni tamo gdje nemaju mogućnost propisanog distanciranja – jer je više štete nego koristi. Ja se sada pitam je li virus drugačiji u Velikoj Britaniji nego u Hrvatskoj? Što sam čuo od svoje kćeri – u školi nose maske, ali, kaže mi: ‘Ukorila me učiteljica što je jedna djevojčica imala sok, pa mi je dala gutljaj.’

To su djeca, normalno da će dijeliti sok i sendviče”, kazao je.

SLOBODNI GOVOR U HRVATSOM SABORU – NINO RASPUDIĆ

U slobodnom govoru danas sam govorio o demokratskom deficitu i zaobilaženju volje građana, te Hrvatskog sabora i to na primjeru udomljavanja djece i rada stožera.Poslušajte⬇️⬇️

Objavljuje Nino Raspudić u Srijeda, 9. rujna 2020.

Trebamo li proglasiti izvanredno stanje, potegnuti čl. 17 Ustava pa da taj Stožer onda dobije utemeljenje ili napraviti novi zakon u kojem će biti popis mjera koje Stožer ili vlada može napraviti u slučajevima pandemije. Nešto je potrebno jer su u ovako zrakopraznom, pravno gledano, prostoru, moguće svakojake manipulacije i stvara se još veće nepovjerenje građana. Odluke stožera drastično utječu na živote ljudi”, kazao je Raspudić i nastavio o ilegalnim migrantima i položaju Hrvata u BiH.

“Imamo problem malograničnih prijelaza u dolini Neretve i u Aržanu koji su zatvoreni zbog pandemije i gdje je silno otežan život ljudi, imali smo već i prve prosvjede. Istovremeno, ilegalni migranti puno lakše prelaze granicu nego hrvatski državljani s jedne i druge strane.

Potrebna je tematska sjednica Sabora, i tu se slažem sa zastupnikom Buljem, na temu migrantske krize jer imamo vrlo opasnu situaciju u Unsko-sanskom kantonu koji je očito prepušten sam sebi od strane službenog Sarajeva. Tamo se nalazi, po procjenama, oko 20-30 tisuća ilegalnih migranata. Jedna tempirana bomba u susjedstvu Hrvatske.

Ono o čemu također treba raspraviti je činjenica da su Hrvati u susjednim državama ostali bez svojih predstavnika u parlamentima – najprije na izborima u susjednoj Srbiji, a potom i u Crnoj Gori”, kazao  je Raspudić.

M. Marković/Foto:sabor.hr

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->