Njemački mediji: ‘Pod pritiskom ste izručili Perkovića, s Kolindom očekujemo bolju suradnju’

Ponovnim pokretanjem rasprave oko izručenja Perkovića i njegovog bivšeg šefa u Službi državne sigurnosti Zdravka Mustaća, koja je i dobar dio 2013. plijenila pozornost njemačkih medija, novine su se raspisale i o seriji, u Njemačkoj slabo poznatih ubojstava počinjenih od strane agenata SDS-a u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća na području Njemačke.

Frankfurtski FAZ u očekivanju odluke o izručenju Perkovića Njemačkoj tako sredinom siječnja donosi opširan članak pod naslovom „Posljednja žrtva Bleiburga“ u kojem njemačku javnost upoznaje sa serijom nerazjašnjenih ubojstava koje su jugoslavenski agenti počinili diljem Njemačke, ali i Austrije.

Istodobno kada je postalo izvjesno da će do izručenja doći, mediji su se počeli baviti i predstojećim procesom protiv Perkovića i Mustača te pogotovo pitanjem glavnog svjedoka optužbe Vinka Sindičića. Süddeutsche Zeitung (SZ) se osvrće na Sindičićevo demantiranje vlastitog svjedočenja tijekom procesa protiv Krunoslava Pratesa koji je 2008. osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog suučesništva u ubojstvu hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića.

Sindičić je opovrgao svjedočenje, na kojem se u najvećoj mjeri tereti i optužnica protiv Perkovića i Mustača. SZ izražava čuđenje što je Sindičićevu izjavu, u kojoj tvrdi kako je svjedočio pod pritiskom njemačkih organa, javnosti predstavio „nitko drugi“ nego Perkovićev odvjetnik Ante Nobilo.

Susret lažova

Njemačke medije koji su pokušavali shvatiti zašto službena Hrvatska do te mjere štiti svoje bivše tajne agente da je bila spremna posvađati se i s najprisnijim dojučerašnjim saveznicima poput Njemačke, je posebice zanimala prijetnja Josipa Perkovića da će, ukoliko bude doveden pred sud, „otkriti mnogo toga“. „Berliner Zeitung“ u članku dobrog poznavatelja okolnosti u Hrvatskoj, Norberta Mappesa-Niedieka postavlja pitanje: „Koliko je Jugoslavije skriveno u novoj Hrvatskoj’“, aludirajući na isprepletenost jugoslavenskih i hrvatskih tajno-obavještajnih struktura. „Tajni agenti su poput zlih vila stajali uz kolijevku mlade države Hrvatske“, piše Berliner Zeitung.

I za Nijemce je nepoznanica u kojoj mjeri su se ovdje vodile ‘operacije’ jugoslavenskog SDS-a

Njemački mediji su još jednom, sredinom listopada kada je i započeo proces Perkoviću i Mustaču, pokušali njemačkoj javnost razjasniti o kakvom povijesnom procesu se tu radi. No mnogi mediji sumnjaju da bi ovaj proces mogao donijeti očekivanu katarzu i rasvjetljavanje pozadine mnogobrojnih političkih ubojstava „jugovića“ na njemačkom tlu.

Tjednik „Die Zeit“ početak suđenja popratio je iscrpnom analizom događaja i likova vezanih uz ubojstvo Stjepana Đurekovića, ali istodobno, zbog profila svjedoka, dvoji u otkrivanje istine. „Tko tu komu može vjerovati? To je najveće pitanje na koje će trebati dati odgovor. Na optuženičkoj klupi, na klupi za svjedoke: svuda sjede profesionalni lažovi. Osobe koje su obučene kako bi druge obmanjivali. Agenti iz jednog vremena koje je davno prošlo, u kojem neprijatelji službeno nisu bili ubijani nego ‚stavljani u stanje pasivnosti‘. Svijet u kojem su napadi nazivani ‚ofenzivnim akcijama‘, a kritičari nisu bili javno diskreditirani nego podvrgnuti ‚dezinformirajućoj kampanji‘“, zaključuje „Die Zeit“.

Predviđanja autora „Die Zeita“ djelomično su se obistinila i nakon iskaza jednog od glavnog svjedoka, Krunoslava Pratesa koji je na čuđenje glavnog suca i tužiteljstva u potpunosti promijenio iskaz koji je prije toga dao i potvrdio u nekoliko navrata.

Grčka super reformist u usporedbi s Hrvatskom

Ako se na stranicama medija nije spominjala zbog slučaja Perković/Mustać, o Hrvatskoj se uglavnom pisalo zbog loše gospodarske situacije. Već je tako početkom godine Frankfurter Allgemeine Zeitung govorio o sporom provođenju reformi u Hrvatskoj. „Hrvatska treba štedjeti, ali nekako se čini da nitko time ne bi smio biti pogođen. Po spremnosti na reforme u usporedbi s Hrvatskom i Grčka djeluje kao uzoriti učenik“, pisao je 6. siječnja FAZ.

Mjesec dana kasnije berlinski dnevnik „Neues Deutschland“ piše o Hrvatskoj kao „problematičnom djetetu Europske unije“ kojoj ulazak u EU u prvih pola godine nije donio ništa od željenog gospodarskog boljitka. Kad je riječ o gospodarstvu, njemački mediji su uvjereni kako je Hrvatska propustila provesti brojne reforme. „Neue Züricher Zeitung“ se krajem veljače pita zbog čega članstvo Hrvatske u EU nije popravilo gospodarsku situaciju u zemlji.

„Puko članstvo u EU je mnogim ulagačima jednostavno premali poticaj za investicije. Potrebne su temeljite promjene poslovnog ozračja koje sada krase visoki porezi, korupcija, kruta zakonska regulacija tržišta rada, komplicirani postupak izdavanja dozvola te nedostatak pravne sigurnosti.“

S Kolindom očekujemo bolju suradnju

Specijalni dodatak o Hrvatskoj je početkom lipnja, uoči glavne turističke sezone, posvetio njemački gospodarski dnevnik „Handelsblatt“. Kao i nekoliko mjeseci prije FAZ, Handelsblatt također kritizira nevoljkost Hrvatske vlade za provođenjem reformi. „Spremnost Vlade na reforme je premala da bi trajno usmjerila gospodarstvo ka boljemu“ piše Handelsblatt. Taj list kao jednu od glavnih prepreka pojačanom investiranju ističe previsoke troškove rada u Hrvatskoj, ali i u prevelikom broju zaposlenika u javnom sektoru.

„Tko želi povoljno proizvoditi u blizini srednje Europe, taj jednostavno odlazi u neke od susjednih zemalja“, zaključuje ugledni ekonomski dnevnik koji u istom specijalnom dodatku ukazuje i na nesposobnost Hrvatske da bolje iskoristi svoje turističke potencijale i sezonu produlji i na ostatak godine, a ne samo na dva ljetna mjeseca.

Nakon 11. siječnja 2015. situacija bi se stubokom mogla promijeniti. Čestitku gospođi Kolindi Grabar Kitarović na pobjedi uputili su i izvandomovinski Hrvati iz Münchena. U čestitki su kazali su kako je Predsjednik sudskog vijeća u Münchenu, sudac Manfred Dautser koji sudi u procesu protiv Perkovića i Mustača za sudioništvo u ubojstvu Stjepana Đurekovića, uz očito zadovoljstvo, rekao: „Politički krajobraz Hrvatske od danas se mijenja i razložno očekujemo bolju suradnju“.

D.Lukić/Deutsche Welle