Njemačka je zabrinuta. Broj zaraženih raste, a trećina novozaraženih su povratnici s odmora u inozemstvu. Mnogi mediji prenose podatke prema kojima se baš iz zemalja jugoistočne Europe najviše u Njemačku “uvozi” virus.
“Na odmoru u Hrvatsko36 zaraženih koronavirusom nakon partijanja j”, javlja ovoga četvrtka (13.8.) Bild, najtiražniji njemački dnevni list. 24 gostiju jedne rođendanske zabave je, kako stoji u članku, pozitivno testirano na koronu.
“Osmero njih je prethodno bilo na odmoru u partijanerskom mjestu Novalja na hrvatskom otoku Pagu i vratili su se od tamo s virusom.” Još 12 novozaraženih je, navodi se, registrirano u okrugu Göppingen, “nakon što je jedna grupa maturanta provela u Novalji odmor slaveći po partyjima”, piše Deutsche Welle.
Zabrinjavajući porast broja zaraženih u Njemačkoj
Kada u tabloidu koji se prodaje u preko milijun primjeraka dnevno osvane ovakva vijest, možete biti sigurni da je registriraju mnogi Nijemci. A oni su, uključujući i političare u državnom vrhu, zabrinuti. U Njemačkoj je, naime, dan ranije (u srijedu, 12.8.) objavljeno da je prema podacima Instituta Robert Koch (RKI) registrirano 1.226 novih slučajeva zaraze koronavirusom – što je najveći broj od 9. svibnja.
Njemačka savezna vlada je na to izričito zatražila, a njemački mediji prenijeli, da građani Njemačke strogo poštuju zaštitne mjere. Glasnogovornik vlade u Berlinu Steffen Seibert je rekao: “Ako ne budemo svi pazili i ne budemo oprezni, onda ovo može razviti vlastitu dinamiku.”
U Njemačkoj je Novalja (Zrće) poznata kao “hrvatska Ibiza”
Seibert je ukazao, a minhenski Süddeutsche Zeitung – kao i mnogi drugi njemački mediji – prenio kako su razlozi porasta broja zaraženih, između ostalog, “povratnici s odmora i privatne proslave na kojima ljudi ne drže razmak jedni od drugih”. Upada u oči, rekao je, da je među zaraženima puno mlađih ljudi.
Opasnost ne vreba u “klasičnom turizmu”
Mali dnevni list sa sjevera Njemačke Norddeutsche Neueste Nachrichten (NNN) pak, analizirajući podatak da je trećina novozaraženih provela odmor u inozemstvu, konstatira kako pogled na listu zemalja iz kojih su se vratili zaraženi pokazuje “da opasnost ne vreba u klasičnom ljetnom turizmu nego negdje drugdje.”
Aktualne slike s ulica na španjolskom otoku Palmi de Mallorci (6.8.) – iako je taj otok poznat kao meka partijanera, broj zaraženih povratnika ne ukazuje na veliko širenje zaraze
Kao primjer navodi činjenicu da je na prvom mjestu te nepopularne liste Kosovo s preko tisuću zaraženih – s tendencijom rasta. Na drugom mjestu je Turska s 501 slučajem, na trećem Hrvatska s 260, a na četvrtom Srbija sa 196, iza koje slijede Bugarska, BiH i Rumunjska.
“Španjolska, koje su bili puni napisi po novinama zbog Barcelone i do sada malo pogođenog turističkog otoka Mallorce, trenutno je sa ‘samo’ 107 slučajeva tek na desetom mjestu”, piše NNN.
Ovaj list navodi kako je Njemačko ministarstvo vanjskih poslova mnoge zemlje jugoistočne Europe već stavilo na listu rizičnih područja što znači da se stanovnici Njemačke moraju obavezno testirati kada se vrate s odmora iz njih, kao na primjer mnoge dijelove Turske, Srbiju, Kosovo i Albaniju: “Veliki dio Bugarske, Rumunjske i cijela Hrvatska su, međutim, s te liste izuzeti.”
Na temelju čega se proglašavaju “rizična područja”?
Izvjesne “nelogičnosti” u tim statistikama i svrstavanju na listu rizičnih područja upadaju u oči i komentatoru Badische Zeitunga, lista s juga Njemačke: “Corona-partyji su neodgovorni – bez obzira održavali se oni u Njemačkoj ili negdje drugdje. RKI i njemačka vlada nam, međutim, ipak moraju razjasniti zašto je Srbija sa 196 ‘uvezenih’ slučajeva svrstana u rizična područja, a Hrvatska s 260 nije.”
U tekstu Norddeutsche Neueste Zeitunga se, međutim, ukazuje i na činjenicu da pogled na kartu hotspotova u Njemačkoj pokazuje da povratnici s odmora u inozemstvu nisu glavni problem. Kao primjer navodi činjenicu da su prošlog tjedna glavna žarišta bila među radnicima u tvornicama (Bavarska, Hamburg) i poljoprivredi. Mnogi od njih dolaze iz inozemstva.
Badische Zeitung u svom komentaru naglašava kako paničarenje u doba korone načelno nije dobro. Ono, smatra autor, može dovesti do toga da ljudi oguglaju na upozorenja, da se love za neke hokus-pokus-teorije i da se, shodno tome, ne drže sigurnosnih propisa.
“Ali virus koji nervira sve je, na žalost, još uvijek vrlo realan, što znači da se bez razmaka, higijeni, maski i obaveznih testova za povratnike s rizičnih područja ne može”, zaključuje Badische Zeitung.
R.I: /Foto: press
