Agencija 2×1 komunikacije donosi rezultate svibanjskog istraživanja stranačkih preferncija po izbornim jedinicama. Da su izbori u svibnju, SDP-ova bi koalicija osvojila dvanaest mandata više od HDZ-a.
U prvoj izbornoj jedinici SDP-ova koalicija osvojila bi osam mandata, HDZ na čelu s Plenkovićem četiri, jedan bi osvojio Most te jedan Domovinski pokret, s tim da posljednjem za vratom puše koalicija okupljena oko lijevih stranaka na čelu s Tomislavom Tomaševićem.
U drugoj izbornoj jedinici Restart koalicija osvojila bi šest mandata, HDZ jedan manje, Miroslav Škoro dva i Most jedan. U ovoj izbornoj jedinici još je stranka Milana Bandića blizu izbornog praga.
Duga izborna jedinica zoran je pokazatelj koliko je uhićenje Josipe Rimac naštetilo HDZ-u. U anketi na uzorku od 200 ispitanika, rađenoj prije uhićenja Rimčeve, HDZ je s 35,7 % glasova, imao šest mandata, a SDP s 33,1 posto osvajao pet mandata. U istraživanju nakon afere, rađenoj na uzorku od 700 ispitanika, pozicije su zamijenjene.
Restart koalicija u trećoj izbornoj jedinici uzela bi vrtoglavih deset mandata, HDZ tri, a Most bi mogao računati na jedan, iako je tek za koji glas ispred Narodne stranke – Reformista Radimira Čačića.
Četvrta izborna jedinica jedna je od zanimljivijih: SDP i HDZ mogli bi računati na pet mandata za obje stranke, tri bi mandata dobio Domovinski Pokret, a koalicija HNS-a i slavonskih gradonačelnika jedan.
Peta izborna jedinica HDZ-u bi donijela sedam mandata, SDP-u četiri, a Domovinskom pokretu tri.
U šestoj i sedmoj izbornoj jedinici stanje je potpuno identično što se tiče mandata, iako bi tek nekoliko ispitaničkih glasova razlike to promijenilo: Restart koalicija i HDZ bili bi izjednačeni s po šest mandata, a Most i Dompok s po jednim.
U osmoj izbornoj jedinici sinergija IDS i SDP-a vrijedila bi 10 mandata. HDZ prema raspoloženju ispitanika osvaja tri mandata, a Most jedan, s napomenama kako bi Mostu s glasom više pripao HDZ-ov mandat te da su i NL Bura i Domovinski pokret blizu izbornog praga.
Deveta izborna jedinica HDZ-u bi donijela sedam mandata, SDP-u četiri, Domovinskom pokretu dva te Mostu jedan. U ovoj izbornoj jedinici najbliže pragu je Desna liga, tj. koalicija NHR-HSP-GO.
Naposljetku, u desetoj izbornoj jedinici HDZ bi osvojio šest mandata, odnosno tek mandat više od SDP-a. Most bi dobio jedan mandat, jedan bi mu rubni uzeo Domovinski pokret koji bi imao dva mandata, a najbliže pragu u ovoj jedinici su Desna Liga i stranka Pametno.
Ovom anketom nije uključena 11., izborna jedinica ( dijaspora) ni manjinske liste.
Plenković najpozitivniji
Popis najpozitivnijih političara i dalje predvodi Andrej Plenković. Izgleda da je Zoran Milanović skupo platio verbalne akrobacije na Dan državnosti pa se na drugo mjesto pozitivaca uspeo Davor Bernardić, a treći je ostao Miroslav Škoro.
Najnegativnije doživljen političar je Andrej Plenković, smjesta iza njega je Zoran Milanović, a na trećem je mjestu u svibnju Josipa Rimac.
Napominjemo da je riječ o rezultatima ankete da su izbori održani ovaj tjedan. Do izbora 5. srpnja moguće su osjetne promjene jer će na rezultate utjecati koalicije koje se tek dogovaraju, sastav izbornih lista, izborna kampanja, mogući neočekivani politički događaji ili afere, neki novi slučaj Rimac ili “rektalni alpinist”.
Za očekivati je da će ankete koje se počinju raditi u utorak, kad se predaju izborne liste, vjernije pokazati preferencije birača nego sve prethodne.
Važno je spomenuti da je u svim anketama na posljednjim parlamentarnim izborima SDP bio favoriziran. Ankete su mu predviđale dva do osam mandata više nego je osvajao na izborima, a HDZ je bivao podcijenjen. Na izborima je osvajao četiri do osam mandata više nego su predviđale ankete.
U ovoj anketi primijetili smo i jednu veliku nelogičnost u odnosu na ankete drugih agencija koja zaslužuje VEEEELIKI upitnik. Naime, u svim javno dostupnim anketama Davor Bernardić ima 1,5 do dva posto podrške, a ovdje na 10,30 posto.
NAPOMENA:
Anketa je rađena na uzroku od 2000 tisuće ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrješku uzorka +/-3% (SP 95)
M. Marković/ Ilustracija: 2×1 komunikacije
