Redovio ispitivanje „CroElecto“ agencije 2X1 komunikacije za prosinac ove godine pokazuje da je HDZ stabilno u da je ljevica u padau. Javnost podijeljena oko sukoba Milanović-Banožić.
Posljednje ovogodišnje istraživanje CroElecto donosi rezultate potpore strankama te stav građana o sukobu ministra Banožića i predsjednika Milanovića.
Vladajući HDZ ima stabilnu potporu, a u prosincu ona iznosi 28,41% .
SDP pod vodstvom Peđe Grbina bilježi daljnji pad rejtinga, trenutačno je na 14,62%, a vrijedi istaknuti kako u istraživanju SDP bilježi značajno manje glasova nego dosad u Zagrebu i sjevernoj Hrvatskoj.
Osim toga među ispitanicima koji bi glasali za neovisne liste i kandidate (6,07%) dominiraju ispitanici skloni Davoru Bernardiću i Rajku Ostojiću.
Trećeplasirana stranka je Možemo s 10,62%potpore te se čini kako Tomaševićevoj platformi i u Zagrebu popularnost prestaje rasti.
Most, s druge strane, bilježi blagi rast. U prosincu muje rejting na 8,55%, a mostovci već dugo nisu bili bliže dvoznamenkastom postotku.
Domovinski pokret2021. godinu zaključuje s 5,79% potpore.
Stranke iznad jedan posto potpore su Hrvatski suverenisti (1,79%), IDS (1,66%), Fokus (1,66%) te HSU (1,3%), a blizu tog postotka su HNS i HSP (po 0,97%). Neodlučnih ispitanika je već standardno mnogo, točnije 14,34% u prosincu.
Ispitanicima je ponuđen i set pitanja o sukobu predsjednika Milanovića i ministra Banožića: 38,14% ispitanika misli kako je javni sukob započeo Milanović, a 35,73% Banožić.
Upitani misle li da je borba za kadrove u veleposlanstvima motiv sukoba predsjednika i ministra – 39,36% odgovara potvrdno, 31,32% niječno, a 28,72% je neodlučno.
Naposljetku, postavljeno je i pitanje što i u kojoj mjeri misle – koja je strana u pravu. Najveći je broj ispitanika ostao neutralan (54,18%).
Da je predsjednik Milanović dijelom ili potpuno u pravu smatra 22,77%, a da je ministar Banožić djelomično ili u potpunosti u pravu smatra 23,05%.
NAPOMENA:
Istraživanje je provedeno 1.12. – 8.12. na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrešku uzorka +/-3% (SP 95)
