Objavljena pomoć Hrvatskoj nakon potresa: Francuska donirala 250 šatora

Europska komisija je na svom Facebook profilu objavila koliko je koja članica EU donirala Hrvatskoj nakon razornog potresa koji je 29. prosinca pogodio Banovinu.

Njemačka je poslala 500 tona opreme, a Turska 480 šatora i 100 kontejnera. Francuska je poslala 240 šatora, Mađarska 250 ležajeva i 250 vreća za spavanje. Švedska je dala 200 ležajeva i 60 šatora, dok je Grčka poslala 900 ležajeva, 53 šatora i 51 grijalicu.

Slovenija je donirala 10 šatora, četiri kontejnera, 10 grijalica, 300 vreća za spavanje i 100 ležajeva.

Slovenski crveni križ uputio je kao prvu pomoć nastradalima na području Petrinje i Siska 10.000 eura iz svog fonda za hitne intervencije i otvorio poseban račun za tu namjenu na koji građani mogu dobrovoljno donirati novčana sredstva. Isto je učinio i slovenski Caritas, humanitarna organizacija ljubljanske nadbiskupije.

Turska je među zemljama koja je uputila najveću pomoć Hrvatskoj

Velika pomoć stigla je iz Austrije. Uz  potporu austrijskog, saveznog Ministarstva unutarnjih poslova u Beču, vatrogasci iz austrijske savezne pokrajine Donje Austrije dopremili su  u Petrinju 82 mobilne kućice odnosno stambena kontejnera i 400 poljskih kreveta u humanitarnoj akciji pružanja pomoći nastradalima u razornom potresu koji je pogodio središnju Hrvatsku, najteže Petrinju, Sisak, Glinu i okolna mjesta i sela.

U EU postoji  Fond solidarnosti kao odgovor je Europe na prirodne katastrofe velikih razmjera. U kojim se slučajevima dodjeljuju sredstva iz Fonda, koja sve djelovanja su obuhvaćena Fondom, kako predati zahtjev, saznajte na https://europa.eu/!PK74CR

U ovom pregledu nisu navedene pomoći brojnih udruga  i pojedinaca iz zemalja EU, poglavito Austrije, Njemačke i Slovenije te hrvatskih zajednica i katoličkih misija u u tim zemljama koja je, po javno dostupnim  podacima, izdašnija  nego pomoć koja je došla s razine države.

Pomoć iz regije

Od zemalja iz regije najveću novčanu pomoć uplatila je Srbija – milijun eura. Makedonija je poslala šest milijuna makedonskih denara ( oko sto tisuća eura).

Bosna i Hercegovina ponudila je Hrvatskoj spasilačke timove za potragu za stradalima u razornome potresu, a najviši bosanskohercegovački dužnosnici uputili su izraze sućuti zbog stradalih. Ministarstvo sigurnosti objavilo je da je ponudilo specijalizirane timove za traganje i spašavanje iz ruševina.

Dva specijalistička tima iz Federacije BiH s 42 člana i tim iz Republike Srpske s 18 spasilaca su u pripravnosti i čekaju suglasnost hrvatske vlade da se upute na pogođena područja.

Iz Crne Gore su brojne tvrtke, udruge, pojedinci u uputili pomoć  stradalima u razornom potresu prisjećajući se “nemjerljliva” doprinosa Hrvatske Crnoj Gori kada je bila pogođena potresom 1979. godine.

Zbog velikog interesa građana Crne Gore koji žele pomoći, veleposlanstvo RH objavilo je informacije o službenim računima putem koji se se mogu donirati sredstva u fond “Pomoć za obnovu nakon potresa”.

Crveni križ Crne Gore otvorio je kod crnogorskih banaka žiro račun na koji fizičke osobe i tvrtke mogu izravno uplaćivati novac za postradale. Uz pomoć mobilnih operatera aktivirat će se donatorska linija putem koje će građani Crne Gore SMS porukama moći donirati novac.

Podgorica donira 10 tisuća eura, a Tivat i Budva po pet tisuća eura. Financijsku pomoć obećao je i Herceg Novi, a Kotor je ponudio smještaj stanovnicima pogođenog područja čije su kuće stradale u potresu.

Središnja banka Crne Gore uplatila je pet tisuća eura, a velik broj tvrtki izdvaja između tisuću do pet tisuća eura kao što su tvrtke Donator, Farmalab, Cerovo te zaposleni kompanije Ledo Crna Gora.

Dnevnik Vijesti odlučio je da prihod od prodaje cijele naklade blagdanskog broja tog lista donira Republici Hrvatskoj za obnovu nakon potresa, a istodobno na svom portalu www.vijesti.me u posebnoj rubrici pod naslovom “Crna Gora na nogama – nastavlja se pomoć za pogođene zemljotresom u Hrvatskoj”, prati akciju prikupljanja pomoći.

“Dobro se sjećam potresa u Crnoj Gori 1979. Bio sam u vojsci na Prevlaci. Tito je bio u Igalu. Pozvao je radne ljude Jugoslavije da pomognu. Nemjerljiv je doprinos koji je dala i Hrvatska. Sad je red na nama da pomognemo”, rekao je za Vijesti Vlado Nikaljević, vlasnik jedne od tvrtki koja je donirala novac.