Odbačena Hrvatska tužba, dva suca glasala da je Srbija počinila genocid

HRVATSKA i Srbija nisu uspjele dokazati međusobne genocidne namjere, zaključio je Međunarodni sud pravde (ICJ) koji je u utorak objavio konačnu i obvezujuću presudu po hrvatskoj tužbi za genocid i srpskoj protutužbi. .  Otpadaju brojni ratni zločini počinjeni prije 27. travnja 1992. godine, pa i zločin u Vukovaru, jer Savezna Republika Jugoslavija nije mogla biti odgovorna za ono što se dogodilo prije nego je postala potpisnicom Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Presuda je konačna i obvezujuća bez prava na žalbu

Srbija ne može biti odgovorna za genocid prije 27. travnja 1992.

‘Za genocid nije dovoljno samo da su prekršena ljudska prava, to moraju biti ona činjenja navedena i opisana u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida’, rekao je sudac Tomka obrazlažući presudu. Dodao je kako državu koja je naknadno postala članica i potpisnica Konvencije ne može smatrati odgovornom za njeno kršenje. Naime, Srbija je u pisanom odgovoru na tužbu navela da je počela postojati 27. travnja 1992. Tragedija u Vukovaru dogodila se prije toga. ‘Događaji iz 1995. tijekom Oluje obuhvaćeni su Konvencijom’, nastavio je sudac.

Zločini u Hrvatskoj su počinjeni, ali namjera o genocidu nije dokazana

Sud je prihvatio zaključke ICTY-ja prema kojima zločini Srbije u istočnoj Slavoniji, Kordunu, Lici, Banovni i Dalmaciji nisu počinjeni s namjerom da se uništi hrvatsko stanovništvo već da ih se natjera da napuste područja da se stvori homogena sprska država. Sud je utvrdio djelo genocida, ali namjera nije bila istrebljenje jedne skupine nego samo protjerivanje. Protjerivanje Hrvata nije uključivalo i njihovo sustavno uništavanje. Hrvatska tužba mora se u potpunosti odbaciti, kazao je Tomka.

U Oluji nije počinjen genocid – srpska protutužba odbačena

Sud smatra da je srpska protutužba utemeljena i vezana za osnovnu tužbu, a hrvatska strana mora činjenicama potvrditi njene tvrdnje. Također, Sud je svjestan da mnoge izjave koje je Hrvatska koristila nisu osnovane jer su tek naknadno potpisane. Sud je utvrdio kako nije bilo prekomjernog granatiranja u SAO Krajini. Analizirajući brijunski transkript na kojem je hrvatsko vodstvo 31. srpnja 1995. dogovorilo izvedbu operacije Oluje sud nije utvrdio nikakvu genocidnu namjeru, iako je zločina bilo.

Hrvatska je tužbu podnijela prije gotovo 16 godina, Srbija je najprije osporavala mjerodavnost Suda, a nakon toga i podigla protutužbu protiv naše zemlje za genocid nad Srbima na hrvatskom teritoriju. U tužbi iz 1999. Hrvatska tereti Srbiju za smrt 12.500 ljudi, stradanja 7700 logoraša i uništenje 1500 vjerskih objekata. Prioritet službenog Zagreba je rješavanje sudbine 865 nestalih Hrvata, pa od Beograda traži podatke o masovnim, individualnim i tzv. sekundarnim grobnicama u Hrvatskoj i Srbiji. Zahtijeva i povrat kulturnog blaga otetog s okupiranih područja – ukupno 25.000 umjetnina iz 45 muzeja, tisuću religijskih artefakata, privatnih arhiva i bibiloteka.

Srbija u protutužbi iz 2010. optužuje Hrvatsku za genocidnu kampanju u akciji Oluji u ljeto 1995. kad je protjerano 250.000 hrvatskih državljana srpske nacionalnosti.

Srbijanska tužba odbačena je jednoglasno, a dva suca Međunarodnog suda u Haagu smatraju da je Srbija počinila genocid u Hrvatskoj.

D.L./H.
Foto: UNPhoto/FrankVanBeek