Otkrili smo svjesni propust Izbornog povjerenstva – 20 tisuća ljudi u Hrvatskoj neće moći glasati

Izbori za zastupnike Hrvatskog sabora 8. studenog 2015. osmi su po redu i prvi parlamentarni izbori na kojima će birači moći koristiti preferencijalni glas.

Izborni rokovi počinju teći prvoga dana nakon odluke o raspisivanju izbora, što znači da od utorka počinje 14-dnevni rok za podnošenje kandidatura Državnom izbornom povjerenstvu (DIP). Potom slijedi rok od 48 sati u kojem DIP treba prihvatiti i objaviti sve pravovaljano predložene liste. Objavom zbirnih lista počinje službena izborna promidžba koja će za ove izbore trajati 16 dana.

Saborski zastupnici biraju se neposredno, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine.

U deset izbornih jedinica bira ih se po 14, ‘dijaspora’, odnosno birači bez prebivalište u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj, XI. jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj, XII. izbornoj jedinici.

U 11 jedinica zastupnici se biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskim glasovanjem. Na izborni dan, birači će moći glasovati samo za jednu kandidacijsku listu, s tim da će na njoj moći zaokružiti i kandidata kojem daju prednost pred ostalima (preferirani glas). U XII., ‘manjinskoj’ jedinici izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Pravo biranja

Pravo biranja na parlamentarnim izborima imaju svi punoljetni hrvatski državljani.

Izbori se provode na biračkim mjestima u Hrvatskoj te u inozemstvu, u sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava. Odredit će se i posebna biračka mjestima za birače s prebivalištem u Hrvatskoj, koji se na izborni dan zateknu na službi u Oružanim snagama, u mirovnim operacijama i misijama, kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova, za birače smještene u ustanovama socijalne skrbi, te birače lišene slobode.

Liste za izbor zastupnika mogu predložiti jedna politička stranka, koalicija stranaka i birači.

Kandidate za zastupnike nacionalnih manjina predlažu političke stranke, birači i udruge nacionalnih manjina.

Izbore provode Državno izborno povjerenstvo (DIP), povjerenstva izbornih jedinica, gradska i općinska izborna povjerenstva, te birački odbori.

Ustavnost i zakonitost parlamentarnih izbora nadzire Ustavni sud.

Pravo praćenja izbora imaju promatrači političkih stranaka, birača koji su predložili neovisnu listu, nevladinih udruga te strani promatrači.

Provedba izbora

Provedba izbora složen je posao koji ‘košta’. Službena izvješća pokazuju da je na provedbu posljednjih parlamentarnih izbora, onih u prosincu 2011. utrošeno 122,2 milijuna kuna, dok je na izbore u 2007. utrošeno 154,8 milijuna kuna. Glavninu čine troškovi izborne administracije, odnosno naknade članovima biračkih odbora i raznih povjerenstava, a potom naknade za osvojene glasove, odnosno zastupnička mjesta.

Na kraju spomenimo i jedan veliki nedostatak koji DIP nije definirao. U rasporedu posebnih biračka mjesta predviđena su birališta za glasače u mirovnim misijama, posade pomorskih i riječnih brodova, za birače smještene u ustanovama socijalne skrbi te one zatvorima, ali nije osigurano glasovanje osobama (rodilje, trudnice, teži bolesnici,…) koji se na izborni dan nalaze u bolnicama na liječenju, a ne mogu doći do svojih birališta.

Brzinskim zbrajanjem broja bolnica u Hrvatskoj i trenutnih pacijenata, uz mogućnost pristojne greške, izračunali smo da je riječ o 15 do 20 tisuća ljudi kojima zbog liječenja neće biti omogućeno glasovanje. U izbornom povjerenstvu to znaju, više puta su na to upozoreni, ali ništa nisu učinili da grešku isprave.

Možda ih ovaj tekst potakne da napokon isprave greške, a ne da kao svaki ponavljaju istu rutinu i svjesno(?) čine greške.

D. Lukić/Foto: FaH