Otkrivamo tko je uništio aerodrom Željava, najskuplju nekretninu u Hrvatskoj, a DORH pitamo: Zašto ne gonite počinitelje?

Znate li, poštovani čitatelji, koja je najskuplja nekretnina u Hrvatskoj koju su srpski agresori uništili za vrijeme Domovinskog rata?

PIŠE: Marko Marković 

Ne znate? Evo, bit ćemo brzi i odmah vam dati odgovor: podzemni vojni aerodrom Željava ispod Plješevice kod Bihaća.

“Trinaest minuta prije 8 sati Bihać se zatresao od grandiozne eksplozije, a iz obronaka planine Plješevice suknuli su plamen i dim, planina je gorjela, plamen na horizontu dosezao je do samog neba, prizor je bio jeziv i nestvaran, kataklizmički.

Plamena stihija i eksplozije su uništile jedan od najvećih i najutvrđenijih aerodroma u Europi, čija se vrijednost procjenjivala na 8 milijarda dolara...

Plješevica kao da je propala, ulegla se i progutala nekad najčuvaniju vojnu bazu Jugoslavije…”, tako je prije nekoliko godina beogradski Aeromagazin prepričao trenutak kada je 16. svibnja 1992. godine JNA prilikom povlačenja aktivirala 56 tona eksploziva u tunelima vojnog aerodoma Željava, najskuplju nekretninu na hrvatskom tlu uništenu u vrijeme Domovinskog rata.

Kako bi bilo jasnije o kakvom se objektu radi, valja spomenuti kako su podzemne galerije aerodroma mogle primiti 120 zrakoplova(MIG-21) s posadama i kompletnim arsenalom naoružanja, a ukupna dužina tunela u obliku slova M iznosila je 3 i pol kilometara.

Podzemni aerodrom mogao je izdržati izravan udar atomskog naoružanja. Uz vlastite izvore struje i vode te zalihe goriva, ljudstvo aerodroma moglo je 30 dana živjeti potpuno izolirana od vanjskog svjeta.

Gradnja diva uz utrobi Plješevice započeta je 1955., a završena 1968. Glavni konstruktor Dragoslav Sobotka procjenjuje vrijednost aerodroma na osam milijarda dolara, iako su utrošena sredstva znatno veća.

Za časnike i pilote Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva bila je stvar izuzetnog prestiža raditi u aerodromu koji spada u najskuplju vojnu investiciju bivše SFRJ. Podzemni objekt, zajedno sa pistama 1, 3 i 4, nalazi se na hrvatskoj strani granice, dok se samo piste 2 i 5 nalaze u sastavu općine Bihać, odnosno BiH.

S obzirom da je u hrvatskim pravosudnim prilikama moguća svaka vrsta bizarnosti, moguće je i to da glavnog i odgovornog za uništenje najskuplje hrvatske nekretnine – nitko ne goni.

Iz dokumentacije koju posjedujemo, jasno je vidljivo da je naredbu za dizanje aerodroma u zrak dao načelnik generalštaba oružanih snaga SFRJ general-pukovnik Blagoje Adžić, a naredba je izdata 7. studenog 1991.

Među ostalim, vidljivo je iz dokumenta, Adžić je naredio uništenje svih objekata JNA na teritoriju RH bez obzira na posljedice.

Blagoje Adžić je nakon umirovljenja  (1992. godine) mirno živio u Beogradu. Izbjegavao je javne nastupe pa se tako ni na pogrebu Slobodana Miloševića, suprotno očekivanjima, nije pojavio. Preminuo je 2012. godine.

Za Adžićem je Ministarstvo unutarnjih poslova RH bilo raspisalo tjeralicu zbog genocida i ratnih zločina protiv civila u Vukovaru, ali generala nitko kazneno nije gonio zbog zbog razaranja najskuplje hrvatske nekretnine, dvostruko skuplje od autoceste Split-Zagreb.

S obzirom da je Željava bila strateški vojni objekt, njezino uništenje nije se moglo dogoditi bez znanja i odobrenja tadašnjeg zapovjednika Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane general-potpukovnika Božidara Stevanovića.

Općinski sud u Osjeku goni ga zbog ratnih zločina u bombardiranju Vukovara, ali zbog uništenja Željave ovog generala iz Kragujevca nitko ništa ne pita.

Hrvatskim pravosudnim i obavještajnim institucijama potpuno je nepoznat lik i (ne)djelo potpukovnika Milana Nemičanina zadnjeg zapovjednika zrakoplovne baze i garnizona Željava.

Kako smo doznali, uopće nije istražena, ni rekonstruirana uloga potpukovnika Nemičanina u provedbi Adžićeve zapovijedi, kao i njegova uloga u operativnoj provedbe miniranja aerodroma.

Državno odvjetništvo RH do dana današnjeg nije kazneno gonilo izvršitelje i nalogodavce uništenja najskuplje nekretnine na teritoriju RH. Bizarno i groteskno. Hrvatskim državnim organima tako svojstveno.

Na videu možete pogedati kako je izgledala nekad, a kako izgleda danas:  

Foto: Google, Facebook, promo