Zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge rekao je u srijedu u Hrvatskom saboru da “Vlada Republike Hrvatske ima sve informacije o dronu koji se prije dvije i pol godine srušio u Zagrebu”. Bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141 dugačka je 14,33 metara i teška preko šest tona.
Boris Ruge je događaj nazvao tehničkom nezgodom i time zapravo potvrdio ono što je opravdano sumnjala većina građana, a to je da su Ukrajinci greškom poslali ili krivo usmjerili dron.
“Koliko sam shvatio, dron nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška koja se dogodila. Zajedno smo analizirali tu situaciju, no podaci su klasificirani pa ih ne mogu podijeliti s vama. Ali mogu reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku”, rekao je zamjenik glavnog tajnika NATO-a.
U mnoštvo njegovih izjava oko uloge hrvatskih vojnika u misiji NSATU, dio oko drona u Zagrebu prošao je nezamijećen. A zapravo je vrlo važan.
Ne treba biti Sherlock Holmes da bi zaključio kako Rusija nema veze s time, Ruge je između redaka potvrdio izvore koji su govorili da je dron lansiran s teritorija pod kontrolom ukrajinskih snaga. U kojim točno okolnostima, tko je pogriješio i tko je uopće krivac, do danas je nepoznato.
Bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141 pala je u blizini studentskoga doma Stjepan Radić na Savi 10. ožujka 2022. Bilo je nešto poslije 23 sata i većina studenata bila je sobama. Da je bilo samo 50-ak metara dalje mogao je odnijeti stotine žrtava jer u 12 paviljona doma živi preko četiri tisuće studenata.
“Hrvati su naša braća i mi nismo ispalili taj dron”, rekao je odmah nakon pada Tu-141 tadašnji ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov u Europskom parlamentu
“Riječ je o dronu sovjetske proizvodnje kakav ima i naša vojska. Preletio je nekoliko zemalja članica NATO saveza prije pada u Hrvatskoj. Kako je moguće da ga NATO nije vidio i uništio? Dakle, možete li sami štititi svoje nebo? Riječ je o retoričkom pitanju. Svakodnevno komuniciram i s hrvatskim ministrom obrane, mi i dalje istražujemo ovaj incident, koristimo radarsku tehnologiju, tehničke pokazatelje i uvjeravam vas da mi prema Hrvatskoj nismo lansirali dron”, pojašnjavao je ministar na upit eurozastupnika Tonina Picule.
“Hrvatska je Ukrajini prijateljska zemlja i bila je jedna od prvih koja je Hrvatsku službeno priznala i poslala joj oružje u borbi za slobodu. I dalje smo prijatelji i braća s hrvatskim narodom”, podsjetio je Reznikov.
Idućih dana političari su dolazili gledati u rupu koja je napravio dron, stručnjaci upozoravali da je lako moglo doći do tragedije da je dron pao samo malo dalje, licitiralo se ima li eksploziv ili ne. Rezultate istrage nikad nismo saznali – tko je poslao dron na Zagreb. I zašto?
Ono što smo doznali je sljedeće: Bespilotna letjelica, dužine oko 14 metara, ušla je u rumunjski zračni prostor u 23.23 sati (22:23 po hrvatskom vremenu) Tu su je promatrale rumunjske zračne snage. Kroz rumunjski zračni prostor letjela je tri minute. Potom je nastavila letjeti kroz mađarski zračni prostor, čak 40 minuta, gdje ju je promatralo i mađarsko ratno zrakoplovstvo.
To je i više nego dovoljno vremena da se upotrijebe dežurni lovci. Mađarska u naoružanju ima suvremene lovačke avione Gripen, proizvedene u Švedskoj. Obrazloženje mađarskog ministra obrane da nisu angažirali borbene lovce jer se radilo o malom objektu nije baš uvjerljivo.
U hrvatski zračni prostor ušla je 22.55 sati leteći brzinom od 700 km/h i na nadmorskoj visini od 1300 metara. Nakon sedam minuta provedenih u hrvatskom zračnom prostoru, dron se u 23:01 srušio tik do Studentskoga doma “Stjepan Radić” i kafića koji su desetljećima noćno okupljalište studenata. Nasreću, žrtava nije bilo.
Na mjestu pada nastao krater promjera pet i pol metara i dubine jedan i pol metar, a osjetio se intenzivan miris amonijaka.
Udar je u zabilježila Seizmološka služba RH: “Pad letjelice Tu-141 10.03. zabilježen je na seizmološkim postajama u zagrebačkom području. Izvor seizmičkih valova vrlo je blizu mjesta pada letjelice, a trenutak udara bio je u 23:01:49”, objaviili su iduće jutro.
Dijelovi letjelice bili su razasuti po cijelom obližnjem naselju. Vrh je pao na stadion Zagrebello u Veslačkoj ulici, a padobran se zaustavio na stablu udaljenom 200-tinjak metara, kod pizzerije Helena. Tu noć tragalo se za mogućom posadom, na teren su izašle i snage ATJ Lučko.
Tadašnji ministar obrane Mario Banožić i premijer Andrej Plenković tvrdili su da je u dronu bila bomba, dok je niz stručnjaka to osporavao, a to je osporavao i tadašnji šef NATO-a Jens Stoltenberg.
Prije naših stručnjaka je američki analitičar Tyler Rogoway s portala War Zone identificirao je letjelicu.
“Čvrsto vjerujemo da se radi o izviđačkom dronu koji izgleda kao raketa. Zacijelo se ozbiljno pokvario, preletio cijelu Mađarsku, da bi se na kraju srušio u Zagrebu. Nedavno je objavljeno da je Ukrajina u pogon stavila dronove još iz sovjetske ere, a koliko je meni poznato, Ukrajinci jedini na svijetu koriste dron Tu-141”, napisao je Tyler Rogoway, a izjava drugog čovjeka NATO-a potvrdila je da je bio u pravu.
M. Marković/Foto:
