Ovo su ‘propali SDP-ovci’ koje Milanović želi za veleposlanike. I Ivu Goldsteina

Iz krugova bliskih MVEP-u tri imena na Milanovićevoj listi su apsolutno neprihvatljiva – Ostojić, Zmajlović i Goldstein – ali i kažu da tim prijedlozima pokazuje licemjerstvo kad govori da HDZ želi zgrabiti sve, piše Većernji list.

Premijer Plenkvoić je danas spomenuo da mu prefdsjednik Milanović za veleposlnike nudi neke “propale SDP-ovce”

Bivši ministar unutarnjih poslova, SDP-ovac Ranko Ostojić je trebao ići u Katar kao veleposlanik, Mihael Zmajlović (SDP) u Crnu Goru, a Ivo Goldstein u Grčku.

Bio je to prijedlog za imenovanje hrvatskih veleposlanika koji je došao s Pantovčaka, od predsjednika Zorana Milanovića, koji s Vladom sukreira vanjsku politiku. Kako doznajemo iz diplomatskih izbora, svi su glatko odbijeni jer u MVEP-u smatraju kako je riječ o strančarenju, političkom uhljebljivanju, odnosno zbrinjavanju dojučerašnjih stranačkih kolega, Ostojića i Zmajlovića, koji su ostali bez posla jer više nisu u Saboru, a Zmajlović je i izgubio u utrci za zagrebačkog župana.

Također smatraju da su, svi kandidati, a posebno Goldstein, politički vrlo angažirani na ljevici. Da se ne slaže s Milanovićevim prijedlogom, kazao je i premijer Andrej Plenković. Nije navodio imena no rekao je da predsjednik “predlaže propale SDP-ove župane za veleposlanike koji s veleposlanstvima i diplomacijom nemaju ništa”.

Milanović je jučer pak kazao kako pitanje veleposlanika rješava njegov predstojnik Ureda Orsat Miljenić.

Predsjednik je, piše Večernji list, imao još prijedloga, poput Dragana Đurića,novinara Nacionala, za mjesto konzula u Tuzli te Maje Čavlović, no ta imena nisu pobudila kontroverze u Vladi.

S druge strane, iz MVEP-a, odnosno Vlade došli su prijedlozi da za veleposlanika u SAD ide Vladimir Drobnjak, u Vatikan Davor Stier, a u Francusku Miro Kovač.

Priča o imenovanjima veleposlanika, o čemu se moraju složiti Vlada i predsjednik jer je tako propisano Ustavom, zapela je nešto iza Nove godine, kad je predsjednik Zoran Milanović najavio blokadu redovne rotacije, kazavši kako želi biti brana i spriječiti da HDZ ugrabi “sve što može”.

Predsjednik je inzistirao kako na podjeli upražnjenih veleposlaničkih mjesta, potom i naglasio kako se pri imenovanju mora znati tko stoji iza kojeg kandidata jer „ne želi preuzimati punu odgovornost za nešto što dolazi od premijera“.

Već su ranije iz Vlade odbacivali prijedloge s Pantovčaka o podjeli 50:50 veleposlaničkih mjesta ističući kako je to pokušaj da se veleposlanike pretvori u nešto što ne bi trebali biti – oni ne predstavljaju premijera ili predsjednika, već državu. Ideja da svatko bira “svoje” veleposlanike nije samo primjer loše prakse već je i suprotno slovu i duhu Ustava, Dogovori Vlade i predsjednika  vrlo su često bili obilježeni manjim ili većim trzavicama, posebice u vrijeme kohabitacije, ali bi se ipak naposljetku postigao dogovor, no ne i ovog puta.

Iz krugova bliskih MVEP-u tri imena na Milanovićevoj listi su apsolutno neprihvatljiva – Ostojić, Zmajlović i Goldstein – ali i kažu da tim prijedlozima pokazuje licemjerstvo kad govori da HDZ želi zgrabiti sve, a istovremeno predlaže svoje bivše stranačke kolege.

S druge strane, smatraju kako se i ovim odabirom pokazalo da je retorika približavanja desnim biračima samo poza, jer – navode – odabir, primjerice, Ive Goldsteina dovoljno govori.

– Goldstein je bio veleposlanik u Parizu i tamo nije bio dobro prihvaćen, a izazvao je i niz skandala – govore naši sugovornici.  U svom je mandatu možda najviše ostao zapažen po tome što je u veleposlanstvu držao fotografiju Josipa Broza, za koju je rekao da je slučajno tamo jer ju je namjeravao darovati jednom kafiću.

Kad je riječ o Ostojiću i Zmajloviću, kažu, nikako se ne može povući paralela sa Stierom i Kovačem, iako i oni imaju stranačku iskaznicu, ali HDZ-a. Riječ je o ljudima koji su cijelu karijeru proveli u MVEP-u, velik dio života bili karijerni diplomati pa i bili ministri vanjskih poslova i to je neusporedivo s Milanovićevim prijedlogom.

Tri veleposlanička mjesta – i to u važnim državama – trenutačno su prazna pa tako Hrvatska nema predstavnika u Vatikanu, Parizu i Litvi.

Usto, još četvorici veleposlanika mandati su istekli prošle godine, a ove ih godine istječe još, i to u najosjetljivijim i najatraktivnijim diplomatsko konzularnim predstavništvima, u Washingtonu, Londonu i Rimu te pri NATO-u.

Ne usuglase li se dva brda oko veleposlanika, ostaju oni koje su imenovali premijer Andrej Plenković i tadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

R.I. /Foto: