Ovo su zemlje kojima je Trump uveo najviše carine: Srbija pri vrhu, BiH dobila 35 posto

Američki predsjednik  je objavio nove carine koje će, kako je najavio, “SAD uvesti u novo zlatno doba i označiti kraj parazitiranja na poštenim Amerikancima”. Nove carine povećavaju ukupnu stopu na robu iz Kine na 54 posto.

“To je naša deklaracija nezavisnosti”, rekao je Trump na događaju u vrtu Bijele kuće. Trump je naveo kako će se taj dan “zauvijek pamtiti kao dan kada je američka industrija ponovno rođena, dan kada je američka sudbina vraćena i dan kada smo Ameriku ponovno počeli činiti bogatom”.

Carine za proizvode iz zemalja EU-a su 20 posto, a uzimajući u obzir prethodne tarife nove carine povećavaju ukupnu stopu na kineski uvoz na 54 posto.

Osim Kine Trump je uglavnom nagazio azijske države u razvoju, budući da prema njegovim istraživanjima upravo te države imaju najviše carine na uvoz američkih proizvoda.

Na samom vrhu je Kambodža s carinom od 49 posto,

slijedi Vijetnam s 46 te Šri Lanka s 44 posto. Iza njih su Bangladeš (37%), Tajland (36%), Kina (34%), Tajvan i Indonezija (32%). Tu su i Srbija s 37 posto i BiH s 35 posto. Kosovo je dobilo carine 10 posto.

BDP Kambodže po stanovniku iznosi tek 2.084 USD, dok se prosječna mjesečna plaća kreće oko 250–300 USD. Vijetnam ima nešto viši BDP po stanovniku, oko 4.284 USD, a prosječna mjesečna plaća iznosi približno 8,5 milijuna vijetnamskih donga, odnosno oko 340 USD. BDP Šri Lanke po stanovniku procjenjuje se na 4.516 USD, dok prosječna godišnja plaća iznosi oko 531.500 LKR, što je približno 1.650 USD godišnje, odnosno 137 USD mjesečno.

Tri zemlje koje bi bile najpogođenije Trumpovim najavljenim carinama – Kambodža, Vijetnam i Šri Lanka – imaju relativno male nacionalne ekonomije u globalnim razmjerima. Nominalni BDP Kambodže iznosi oko 42 milijarde američkih dolara, dok Šri Lanka ostvaruje nešto viši BDP od približno 84 milijarde dolara.

Najveće gospodarstvo među njima ima Vijetnam, s BDP-om od oko 430 milijardi dolara. Unatoč rastućem izvozu, osobito prema SAD-u, ove su zemlje još uvijek ekonomski ranjive, a nove carine mogle bi ozbiljno ugroziti njihov daljnji razvoj i stabilnost. Riječ je uglavnom o zemljama koje se snažno oslanjaju na izvoz u Ameriku, posebice u sektorima poput tekstila i elektronike.

Razvijene države, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju, Brazil, Singapur, pa i Turska, dobile su znantno niže stope – najčešće 10 posto, što sugerira selektivni pristup Trumpove administracije.

U oku posebno upadaju carine od 31 posto na proizvode iz Švicarske. Za uvoz proizvoda iz Ukrajine Trump je odredio carine od deset posto.

Ova politika recipročne carine dio je šire kampanje za povratak proizvodnje u SAD i smanjenje trgovinskog deficita. Trump tvrdi da su dosadašnje trgovinske prakse omogućile drugim državama da iskorištavaju američko tržište, te da nove mjere predstavljaju “pošten odgovor” na višedesetljetne nejednakosti.

Iako je cilj takvih mjera jačanje domaće industrije i zaštita američkih radnih mjesta, ekonomski analitičari upozoravaju da bi rezultat mogao biti rast cijena, poremećaji u opskrbi i mogući trgovinski sukobi.