Donald Trump je pobijedio na američkim predsjedničkim izborima i osigurao povratak u Belu kuću nakon što je porazio aktualnu potpredsjednicu Kamalu Harris.
Sve skupa nije bilo onoliko uzbudljivo kao što su mnogi očekivali — za razliku od oduženog prebrojavanja glasova 2020. godine, Tramp je održavao vodstvo od samog početka, s većinom Amerikanaca u ključnim „kolebljivim” državama koji su glasali za njega.
Kamala Haris je posvojila 226 elektora, ukupno 69 milijuna glasova, a Trump 301 elektora od 270 potrebnih za pobjedu, a ukupno je za njega glasalo 73.4 milijuna Amerikanaca.
Haris, koja je osigurala nominaciju Demokratske stranke kada je aktualni predsjednik Biden izašao iz izborne trke u srpnju, druga je kandidatkinja koja je izgubila od Trumpa, nakon poraza Hilary Clinton 2016. godine.
BBC je analizira pet razloga zašto je Harris izgubila od Trumpa.
Gospodarske teme
Unatoč niskoj stopi nezaposlenosti i snažnom tržištu dionica, većina Amerikanaca kaže da osjeća teret rasta cijena, a ekonomija je bila velika briga za birače.
Inflacija, koja je od pandemije porasla do razina neviđenih od 1970-ih, dala je Trumpu okvir za snažno pitanje: “Je li vam sada bolje nego prije četiri godine?”
Godine 2024. birači diljem svijeta zbacili su s vlasti nekoliko stranaka, često motivirani visokim troškovima života nakon Covida-19. Čini se da su i američki glasači željni promjena.
Samo je svaki četvrti Amerikanac zadovoljan pravcem u kojem se kreće zemlja, a dvije trećine imaju pesimistično mišljenje o privredi.
“Inflacija — djelomično potaknuta Bidenovim golemim programima potrošnje — ostala je uporan problem, a raspoloženje birača prema Bidenovoj agendi nastavilo se pojavljivati u ozbiljno negativnim brojevima zbog kojih je kandidatura Kamale Harris cijelim putem bila veliki napor”, kaže kolumnist Foreign Policyja Michael Hirsch. .
Nešto više od polovice birača reklo je da više voli Trumpa nego Harrisa zbog njegovog upravljanja ekonomijom – što je 31 posto birača reklo da je njihov najveći problem, prema izlaznim anketama CNN-a.
Bidenova nepopularnost
Harris se predstavljala kao kandidatkinja za promjene, ali kao potpredsjednica Josepha Bidena, imala je problema s distanciranjem od svog šefa, čija se ocjena odobravanja kretala oko 40 posto tijekom većeg dijela njegova mandata.
Ipak, ostala mu je vjerna, unatoč tome što su Amerikanci izrazili nezadovoljstvo načinom na koji se nosi s inflacijom i krizom na američko-meksičkoj granici.
Najbolji primjer za to, prema političkim analitičarima, bio je kada se Harris prošlog mjeseca pojavio u emisiji The View na ABC-ju.
Mnogi su u tome vidjeli priliku da se predstavi Amerikancima koji ne znaju dovoljno o njezinom podrijetlu.
Umjesto toga, kandidatkinja demokrata imala je problema objasniti po čemu bi se razlikovala od predsjednika Bidena i priznala da joj “ništa ne pada na pamet”.
David Axelrod, bivši savjetnik Baracka Obame, nazvao je dijalog – koji će kasnije biti korišten u oglasu za Trumpovu kampanju – “katastrofalnim” za Kamalu Harris. Postoji i “kriza imidža” u Demokratskoj stranci, rekli su izvori za BBC.
Jedan demokratski politički operativac u Washingtonu rekao je BBC-jevoj Ioni Wells da stranka “za početak mora izbaciti elitističke snobove iz DC-a”.
Drugi su, iako su hvalili napore kampanje, smatrali da je stranka imala „problem s imidžom”, a po glavama birača su se naročito motali troškovi života.
“Taj demokratski očaj me podsjeća na razgovor koji sam vodio s republikancem na Trumpovom skupu”, kaže Wells.
“Tvrdio je da je njihov kandidat potpuno ‘redefinirao’ Republikansku stranku, odmaknuvši se od njezine slike elitnog kluba kako bi postao privlačniji radničkim obiteljima, dok su demokrati postali ‘Stranka Hollywooda’.”
Socijalna pitanja
Osim gospodarstva, na izbore često utječu i teme visokog emotivnog naboja. Demokrati su računali da će pobačaj pridobiti birače, dok se Trump kladio na imigraciju.
Rekordno velik broj dolazaka na granicu tijekom Bidenove administracije i utjecaj imigranata na države daleko od granice naveli su birače da više vjeruju Trumpu po ovom pitanju, prema anketi koju je proveo Pew Research Center.
Harris je, u međuvremenu, snažno vodila kampanju za ponovno uspostavljanje pristupa pobačaju i osigurala čvrsto vodstvo od 54 prema 44 posto među glasačicama, prema izlaznim anketama Edison Researcha.
Međutim, to je bila uža razlika od Bidenovih 57 posto prema 42 posto za žene 2020. godine.
Što se tiče Trumpa, 54 posto njegovih pristalica su muškarci, dok je 44 posto žena. Na kraju, abortus nije imao jednako moćan efekt kao 2022. godine, kad su demokrate prošle bolje od očekivanog na izborima sredine mandata.
Britansko-američki povjesničar Niall Ferguson, viši suradnik na Hoover Institutionu na Sveučilištu Stanford, kaže da su američki glasači “nedvosmisleno odbacili politiku protekle četiri godine”.
On tvrdi da su se Amerikanci okrenuli protiv neuspješne ekonomske politike koja je dovela do skokovitog porasta inflacije, vanjske politike koja je dovela do ratova na Bliskom istoku i društvenog programa koji se često naziva “vučjim” (društveno svjesnim).
“U svojim različitim progresivnim manifestacijama, ova agenda je otuđila ne samo bijele Amerikance, ne samo Amerikance radničke klase, već i Latinoamerikance, Hispanoamerikance, otuđila je ljude iz cijele zemlje”, rekao je za BBC Radio 4.
“Demokratska stranka je dobila jasnu poruku: američki narod ne želi ovu politiku. On želi mir kroz snagu i prosperitet bez inflacije. On sigurno ne želi ‘vaučere’ u socijalnoj politici”.
Neočekivani rezultat među crnim i latino biračima
Trumpov povratak u Bijelu kuću postao je izvjesniji kada je osvojio Pennsylvaniju i njenih 19 elektorskih glasova – državu koju su demokrati izgubili samo jednom od 1988., kada je Trump pobijedio Hillary Clinton 2016.
Kampanja Kamale Harris usmjerila je resurse na “swing” države Sunčevog pojasa kao što su Arizona, Nevada, Georgia i Sjeverna Karolina, u nadi da će pridobiti umjerene republikance i nezavisne glasače nezadovoljne podjelama preostalim iz Trumpove ere. Međutim, ta investicija se nije isplatila.
Uobičajena demokratska potpora među crnim, latinoameričkim i mlađim glasačima je oslabila, i dok je Harris uspio zadržati određenu potporu u predgrađima s fakultetskim obrazovanjem, to nije bilo dovoljno da otme Trumpovo vodstvo u demokratskim uporištima.
Izlazne ankete Edison Research pokazuju da je Harris osvojila 86 posto glasova crnaca prema 12 posto, te 53 posto glasova Latinoamerikanaca prema 45 posto.
Međutim, 2020. Bidenove su prednosti bile jače, osiguravši 87 posto glasova crnaca i 65 posto glasova Latinoamerikanaca.
U velikom preokretu, Trump je dobio najveću potporu među latinoameričkim muškarcima, osvojivši 54 posto prema Kamali Harris 44 posto, u usporedbi s Bidenovom pobjedom od 59 prema 36 posto među istom skupinom 2020. godine.
Harris je, u usporedbi s Bidenovom pobjedom 2020., također bio znatno lošiji u ruralnim okruzima s pretežno republikancima, pao na razine popularnosti Hillary Clinton iz 2016.
Pretjerano naglašavanje Trumpa
Baš kao Hillary Clinton 2016., Kamala Harris oštro se usredotočila na Trumpovu nepodobnost za vladanje.
Još u ranoj fazi, Kamala Haris je postavila trku kao referendum o Trumpu.
U posljednjim tjednima kampanje pojačala je svoju retoriku, nazivajući Trumpa “fašistom”, “izvan kontrole” i “nestabilnim”, misleći na bivšeg šefa osoblja Bijele kuće Johna Kellyja i njegove tvrdnje o Trumpovom navodnom divljenju Hitleru.
Izbore je opisala kao borbu za demokraciju, odražavajući Bidenov pristup prije nego što je odustao od utrke u srpnju.
“Kamala Harris izgubila je ove izbore kada se usredotočila gotovo isključivo na napad na Donalda Trumpa”, napisao je anketar Frank Lantz na X-u, bivšem Twitteru.
„Glasači već poznaju Trumpa; oni su željeli da znaju nešto više o planovima Kamale Haris za njene prve dane i prvu godinu na vlasti.”
