PETIR: 300 branitelja na tajnim optužnicama Srbije, Vlada zna imena, ali nikoga nije obavijestila

GGOSTUJUĆI na HRT-u Marijana Petir objasnila je slučaj Veljka Marića i upozorila na oko 300 tajnih optužnica koje je Srbija, temeljem Zakon o regionalnoj nadležnosti, podigla protiv hrvatskih branitelja.

“Veljko Marić je nije bio uhićen na srbijanskoj granici, već otet – budući da tada nije bila raspisana tjeralica.” Proučavajući njegov slučaj Petir je otkrila problem spornog zakona kojim je Srbija uzela ulogu malog Haaga.

”Zakon je pravni hibrid, Srbija si uzima ovlasti UN-a, a to su potvrdile i pravne analize koje su uz podršku većine hrvatskih europskih zastupnika, dostavljene Europskoj komisiji. Poslane analize očito su imale efekta jer je Marić izručen Hrvatskoj nakon tri dana, ali je bjelovarski sud samo potvrdio odluku beogradskog, bez ponovnog suđenja – što je sramota bivšeg ministra pravosuđa”, komentirala je Petir.

Razočarana je reakcijom bivše Vlade koja nije postavila ukidanje članka 2 i 3 zakona kao mjerilo za poglavlje 23 Srbiji. Tadašnja vlada otvoreno je rekla da Hrvatska Srbiji neće postavljati nikakve uvjete, što Petir kaže da je pogrešno.

”Taj zakon je prijetnja za 300 hrvatskih branitelja koji se nalaze u optužnicama Republike Srbije, a za to ne znaju. Ministarstvo pravosuđa ima ta imena. Bivši pomoćnik tadašnjeg ministra pravosuđa odbio ih je obavijestiti”, rekla je Petir. ”Ovo nije bilateralno pitanje, ono se odnosi na sve hrvatske branitelje – Nijemce, Francuze i druge.”

Spomenutu pravnu analizu Petir kaže da je poslala i tadašnjem premijeru Milanoviću, no nikada nije dobila odgovor, dok ju je bivši državni odvjetnik Cvitan podržao. Istaknula je koliko je važno reći hrvatskim braniteljima koji se nalaze u tajnim optužnicama koji su jer bi, u suprotnome, mogli završiti kao Veljko Marić prilikom prelaska granice.

Joško Klisović, bivši zamjenik ministrice Vesne Pusić kazao je da će Srbija će morati izmijeniti sporni zakon ako želi raditi uspostaviti dobrosusjedske odnose i povoljnu regionalnu suradnju,

Klisović je rekao da nije prošao sastanak s bilo kojom osobom iz Srbije da se nije pokrenulo pitanje tog zakona tijekom bivše vlade koja je razgovarala s Europskom komisijom i upozorila je koliko je rješenje tog pitanja važno za regionalnu suradnju.

Petir i Šuica pitale su Klisovića zašto ukidanje tog zakona bivša vlada nije postavila kao mjerilo za poglavlje 23, na što je on odgovorio da taj proces teče i ne može se krenuti od Ž.  Petir je rekla da je tražila tadašnju ministricu Vesnu Pusić da se ukidanje zakona o regionalnoj nadležnosti Srbije unese kao uvjet za pregovore, što je ona odbila.

Ovaj zakon štetan je za regionalnu suradnju, a takav instrument koji si država uzme u procesu suočavanja s prošlošću vrlo je diskutabilan, rekla je Nataša Kandić. Smatra da je važno da svaka država sudi svojim državljanima i to je najbolji put za razvoj vladavine prava. Srbija treba ispraviti taj zakon, ne treba dozvoliti da stalno izgleda kao država koja hoće preuzeti sve u bivšoj Jugoslaviji jer te zemlje više nema.

Ejup Ganić opisao je kako je bio uhićen u Londonu po difuznoj potjernici. One su prave tajne, ne znate tko ih je raspisao ni kada, a za nju nije potreban nikakav dokaz, već samo opis. Zaključak londonskog suda bio je da je Srbija zloupotrijebila britansko pravosuđe u svoju korist, tj. da bi ga proganjala zbog političkog neslaganja, rekao je Ganić.

Rekao je da taj srpski zakon vraća sve na početak devedesetih, tj. da označava povratak suvereniteta Srbije na cijelom teritoriju bivše Jugoslavije. Hrvatska kao punopravna članica dužna je zaustaviti destabilizaciju Balkana koju donosi ovaj zakon, tj. da pomogne boljoj Srbiji koja je protiv Miloševićevog režima da ona više predstavlja Srbiju.

M.M. /Foto: hrt