Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas sjednicom Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske. Naglasio je kako je tema demografske revitalizacije glavni prioritet hrvatskog naroda, hrvatskog društva, ali i svih politika i institucija u godinama koje su pred nama.
Hrvatska se godinama suočava s crnom demografskom slikom a i cijela Europska unija bilježi pad broja stanovništva. Rađa se sve manje djece, stopa nataliteta niža je od stope mortaliteta.
Dio zemalja Europske unije, među njima je i naša zemlja, problem pokušava djelomično riješiti useljavanjem. Prvenstveno je tu riječ o stranim radnicima, ali u našoj zemlji, kako je rečeno na ovoj sjednici, na snazi su i brojne mjere usmjerene prema mladima i prema obiteljima.
Svi mladi do 30 godina dobivaju povrat poreza, smanjena je njihova nezaposlenost, a najnovija mjera, najavljena prije koji dan, je i ona da će majke za svako rođeno dijete prije odlaska u mirovinu dobiti još godinu dana radnog staža.
Na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske uz brojne ministre, sudjelovala je i potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demografiju Dubravka Šuica.
Na sastanku su bili i socijalni partneri, predstavnici sveučilišta, županija i gradova, nevladine udruge te stručnjaci – koji su sudjelovali u izradi strategije demografske revitalizacije do 2033., koja ide u javno savjetovanje.
Naglašeno je da su demografski izazovi u svakoj članici Europske unije drugačiji, no u svim zemljama zajednički su izazovi starenje i nedostatak radno sposobnog stanovništva.
Šuica: Odgovor na starenje pružamo kroz novi koncept dugovječnosti
– Stoga su upravo ta dva izazova, ujedno i nit vodilja kroz koje vodimo Toolbox, odgovor na starenje pružamo kroz novi koncept dugovječnosti i drugi, kroz svrhu stupova Toolboxa, upravo aktivira cijelo radno sposobno stanovništvo Unije, od roditelja preko mladih do starih, a kad i to nije dovoljno, dodatnom integracijom lokalnih, legalnih migranata za potrebe tržišta rada posebno se u nekim sektorima.
Već sam ranije rekla o kojim se mjerama radi, o kombinaciji zakonodavnih akata, inicijativa i mehanizama te vrlo praktičnih instrumenata kroz sva četiri stupa.
Kroz prvi nam je stup, koji se tiče roditelja, cilj odaslati poruku da nije potrebno birati između djece i tržišta rada.
Kroz drugi stup, koji se tiče mladih, cilj nam je opremiti mlade s pravom kombinacijom vještina, znanja, sposobnosti potrebnih za tržište rada i za uspješnu zelenu i digitalnu tranziciju.
Kroz treći stup, koji se odnosi na starije, svrha nam je osnažiti njihovu ulogu u društvu i prebaciti narativ i akciju sa starenja na dugovječnost, a s posljednjim stupom, koji se odnosi na legalne migrante, ambicija je nadopuniti tržište rada s talentima iz trećih zemalja, naglasila je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.
Plenković: Moramo zaustaviti negativne trendove
– Ovaj okvir u kojem smo mi ušli u najuži krug zemalja, kad je riječ i o euru i o Schengenu i svemu onome što nam donosi europski stabilizacijski mehanizam, što će nam donijeti OECD, što nam donosi dizanje ekonomskog i socijalnog standarda, nije to još onako kako bismo htjeli, ali smjer je da idemo što više prema, ne samo 75 posto prosjeka EU, nego da vrlo brzo u sljedećim godinama idemo i dalje, provedba nacionalne razvojne strategije i praćenje njene provedbe nama već sada daje do znanja da ćemo mi negdje 2025. morati revidirati naše ciljeve, jer ih ostvarimo brže nego što smo to prije otprilike 3-4 godine mislili.
Morat ćemo je revidirati, što je u biti pozitivno i dobro. I zato uz digitalizaciju, dekarbonizaciju obrazovanja, ova tema, demografske revitalizacije, ovako interdisciplinarna, predstavlja glavni prioritet hrvatskog naroda, hrvatskog društva, svih mogućih politika, institucija u godinama koje su pred nama.
Moramo zaustaviti negativne trendove i onda malo po malo ih nastojati kombinacijom različitih politika i demografskih mjera, imigracijskom politikom i stambenom politikom, a prije svega, uvjeren sam u to društvenim optimizmom, dovesti u povoljniju situaciju, nego što je sada, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Josić: Moramo imati kvalitetan sustav privlačenja ljudskih resursa
Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić kazala je da se u Hrvatskoj 2033. godine žele stvoriti povoljni uvjeti za sve naše obitelji, za sve naše mlade sugrađane.
– Ono što nam je danas bitno i što znamo, da moramo imati kvalitetan sustav privlačenja ljudskih resursa. I značajna dobra i učinkovita integracija doseljenika u hrvatsko društvo. I ono ponovno što nam se ponavlja, smanjenje regionalnih nejednakosti, poručila je.
Strategija sugerira cjelovit pristup i inkluziju
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da je Strategija samo okvir kroz koji će se dalje definirati cijeli niz daljnjih mjera.Strategija tako sadrži 10 vrlo općenitih ciljeva, poput pružanja financijskih poticaja i poreznih olakšica, suradnju države i lokalnih vlasti, sugerira holistički pristup, integraciju i inkluziju, kao i monitoring i vrednovanje.
Upitan za konkretne mjere, ministar je odgovorio novinarima da je riječ o uključivanju što većeg broja djece u rani predškolski odgoj i obrazovanje, te istaknuo da je država osigurala stotine milijuna eura kako bi pomogla jedinicama lokalne samouprave da prošire vrtićke kapacitete.
Izdvojio je i uspostavu cjelodnevne nastave na području cijele Hrvatske, za što je osigurano 1,8 milijarda eura u Ministarstvu odgoja i obrazovanja, besplatnu prehranu za osnovnoškolce, te istaknuo mogućnost fleksibilnijeg radnog vremena za roditelje djece do osam godina te zaštitu trudnica od samovolje poslodavaca.
– Za svako rođeno dijete žena će dobiti godinu dana dodatnog staža, u odnosu na sadašnjih šest mjeseci, rekao je Piletić.
Demograf Pokos: Nisu vidljive konkretne mjere
Demograf Nenad Pokos rekao je nakon sastanka novinarima da su zadani samo strateški ciljevi bez konkretnih mjera, koje bi trebale biti vidljive tek u akcijskom planu. Dodao je da je sudjelovao i u izradi prethodnog strateškog dokumenta 2020. godine sa 110 konkretnih mjera, no taj dokument, istaknuo je, nikada nije ugledao svjetlo dana.
– U protekle četiri godine imamo 90.000 više umrlih nego rođenih. Za to su sve vlade podjednako krive od završetka Domovinskog rata jer nisu ništa konkretno provele zbog nedostatka financijskih sredstava, rekao je.
Među mjerama koja Pokos sugerira naveo je u cijelosti plaćen 12-mjesečni roditeljski dopust do limita od 2000 eura, kao i dovoljno mjesta u jaslicama i vrtićima.
– Samo ove godine imat ćemo 2000 manje rođene djece nego prošle godine, a prošle godine smo imali 2600 manje rođene djece nego pretprošle, rekao je Pokos.
Među potrebnim mjerama naveo je besplatan javni prijevoz za sve učenike, besplatne udžbenike, zaposlenje na neodređeno vrijeme za roditelje i rješavanje stambenog pitanja za mlade.
Akrap: Uvezena radna snaga je skuplja od domaće
Anđelko Akrap je pak istaknuo da je ovo prvi put da je premijer iznio snažnu političku volju da se mora pristupiti rješavanju demografskog pitanja.
– Uvezena radna snaga je skuplja od domaće, čitavo društvo snosi cijenu njihove integracije jer su poduzetnici željeli jeftinu radnu snagu, ustvrdio je Akrap.
Vijeće za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske osnovano je na sjednici Vlade 6. travnja 2018. godine u svrhu praćenja i koordinacije provedbe mjera demografske politike iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020.
Hina/Foto: vlada.hr