Povodom 10 godina članstva u Europskoj uniji u emisiji “Intervju tjedna” Hrvatskog radija gostovao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Govorio je efektima članatsva u EU nakon 10 godina te o brojnim aktualnim temama.
Danas je točno 10 godina otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Zanimljiv je citat iz 2012. godine: “Unija je u turbulentnom razdoblju, a izlazak iz recesije i prevladavanje krize eurozone danas su zajednički prioriteti Unije i njezinih članica”. Očito su krize i reforme konstanta?
– Ne bih baš rekao. Mislim da je ovih 10 godina bilo sjajnih 10 godina za razvoj Hrvatske. Kad pogledamo na političku transformaciju, gospodarski razvoj, ravnomjeran regionalni razvoj, rast BDP-a, zaposlenost, mi smo u situaciji da Hrvatska ima milijun 660 tisuća osiguranika, nikada više, a 97 tisuća nezaposlenih.
Zaposlenost je u odnosu na vrijeme prije ulaska, jedan nezaposleni na prema četiri koji rade, danas je skoro 1 prema 17. Hrvatska je u posve drugačijoj situaciji što se tiče zaposlenosti, a to je jedan od najvažnijih kriterija. Tko god želi raditi, može raditi. Mi smo ušli među 15 članica svijeta koje su i u NATO-u, EU-u, Schengenu i europodručju. Ne možemo biti više u jezgri nego što jesmo.
To je bila odlučnost naše proeuropske politike, prije svega HDZ-a kao glavne stranke u koaliciji, i svih reformi koje smo poduzeli ovom sedmogodišnjem mandatu. Hrvatska je našim zalaganjem dobila 25 milijardi eura za ovo desetljeće lovljenja koraka za zemljama srednje i istočne Europe. Po mom sudu mi to radimo dobro.
Kad smo 2016. godine krenuli, apsorpcija ovog prošlog financijskog okvira je bila 9 posto, danas je 124. Pogledajte Fond solidarnost, alokacija je bila milijardu i 3 milijuna eura, mi smo na milijardu i 400 milijuna eura. Krenuli smo među najbržima s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti reakcija EU-a na veliku krizu COVID-a. Danas Hrvatska sa sigurnosnim mehanizmom eurozone, europskim stabilizacijskim mehanizmom, zaštitom vanjske šengenske granice, je u sasvim drugom položaju, rekao je premijer Plenković.
– Mislim da možemo biti ponosni na naša postignuća. Zemlja koja nije postojala na karti kao međunarodno-pravni subjekt prije tri desetljeća danas nakon Domovinskog rata, hrabrosti branitelja, vodstva predsjednika Tuđmana, biti u ovoj poziciji je vrijeme za podvući crtu i reći: Mislim da smo napravili jako puno, dodao je premijer.
U međuvremenu se dogodila pandemija, Brexit, migrantska kriza, prije toga je bila ekonomska kriza… Jako puno problema koji dovode unutar EU-a mnoge u situaciju da se pitaju je li ovo pravi put kojim EU ide, jesu li politike koje donosi prave politike koje omogućuju brže izlaženje iz kriza?
– Krize unutar EU-a su stalne. 2005. je prekretnička godina kada je riječ o institucionalnoj krizi, 29. svibnja negativni referendum o ustavnom ugovoru EU-a u Francuskoj i nakon toga u Nizozemskoj. Ti referendumi su promijenili ozračje među političkim strankama i u javnostima država članica. Migrantska kriza,teroristički napadi, COVID, brutalna ruska agresija na Ukrajinu koju mi osuđujemo najviše što možemo, prouzročila je energetsko-prehrambenu krizu i inflatorne pritiske.
Sve se to dogodilo u zadnjih nekoliko godina. I ona velika financijska kriza iz 2008. godine gdje je EU naučila lekciju. Mislim da ćemo mi tek s vremenom razumjeti što znači članstvo u europodručju za Hrvatsku, što znači europski stabilizacijski mehanizam. Međutim, postoji načelo solidarnosti koji drži na okupu članice EU-a i ta činjenica će pomoći Hrvatskoj u bilo kakvoj krizi i suočavanju s vanjskim šokovima. Sve ovo s čim smo se suočili su vanjski šokovima. Mi smo zbog COVID-a kao Vlada pokazali što je uloga države.
– U energetskoj krizi imali smo najjeftinije cijene struje, plina, subvencionirane cijene naftnih derivata. Pogledajte razloge inflacije, nijedan nisu energenti. Mi smo kao država učinili ono što se od nas očekuje da očuvamo socijalnu koheziju i spriječimo socijalnu frakturu. Dio sredstava koje je uloženo, ukupno je bilo 6,8 milijardi eura u pet paketa pomoći, smo se naslonili na europska sredstva, a to je zato jer smo osnažili svoj međunarodni položaj.
Zato je važno da cijenimo gdje jesmo, jer da nismo – imali bi manje. Pogledajte u susjedstvu kako se snalaze s krizama, puno teže nego mi, rekao je premijer.
Građani su prije 10 godina od EU-a očekivali stabilnost, bolje plaće, veća prava manjina, veće slobode medija, slobodu kretanja. Danas prosvjedi na prosvjede, traženje većih plaća, od vas se traži da odlučite tko će dobiti veću plaću. Kako je spriječena socijalna fraktura?
– Naravno da je spriječena socijalna fraktura. Jeste gledali glavne gradove EU-a u 2022. Gdje su kod nas bili prosvjedi, gdje su bili valovi nezaposlenosti? SDP je govorio nama da će biti 400 tisuća nezaposlenih na proljeće? To se nije dogodilo jer smo mi djelovali.
Gradska čistoća u Zagrebu prije par mjeseci išla je u prosvjed. Kakva je bila medijska optika? Napali su ljude koji štrajkaju da su uhljebi, a danas Benčić napada mene jer podržava službenike i namještenike u pravosuđu. Politika dvostrukih aršina koja vlada u Hrvatskoj puca iz svakog komentara.
U našem mandatu su plaće prosječno narasle za 50 posto, medijalne za 45 posto, minalne za 70 posto. Prije 15 dana smo sa svim reprezentativnih sindikata javnih i državnih službi postigli dogovor za njih 220 tisuća kojima će se u ovom mjesecu povećati plaće. Volio bih čuti objektivnog analitičara da mi kaže kad je plaća porasla za toliki broj ljudi 100 eura s mjeseca na mjesec. To se nikada nije dogodilo. Temeljno načelo novog Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi je približno ista plaća za približno isti rad. Moramo zadržati načelo pravednosti i osjećaj za realnost, rekao je premijer.
– Mi smo učinili jako puno. Razumijem želju svih da imaju veće plaće, ali to mi i radimo. U mjesecu kad će većina njih dobiti 100 eura veću plaću, oni žele povećanje od 400 eura. Tko to može napraviti? To jednostavno nije realno, odakle te pare?
Pogledajte vrijeme Milanovićeve vlade, za koliko im je narasla – ništa. Ako ima ijedna vlada koja ima sluha za socijalna pitanja, koja je dovela socijalni dijalog s partnerima na nivo suradnje da zajednički tražimo rješenja… govoriti o tome da imamo velike prosvjede – nemamo jer smo spriječili socijalnu frakturu, poručio je Plenković.
Stalno izlazi jedan po jedan segment društva koji se bori za veću plaću, a posljedica je paraliza sustava.
– To je normalno, nije stvar da ćemo biti zalađeni kao u frižideru. To nije točno, što je bilo paralizirano, je li nekome uskraćena zdravstvena pomoć? Pozivam ljude koje poštujem, i ja sam pravnik, za malo strpljenja i da shvate kontekst o kojem se radi. Nikad nisam vidio veći apsurd da oni koji će dobiti veću plaću od 100 do 60 eura, danas štrajkaju protiv te iste vlade koja ima povećava plaću.
Vidimo jasan trend, prema podacima koje je ministar pravosuđa dobio od predsjednika sudova, da se broj ljudi koji štrajkaju smanjuje. On je negdje na 2300 ljudi. Poštujem pravo na štrajk, zalaganje za svoja prava, ali ovdje idemo s povećanjem i jasnim smjerom da će svi novim zakonom i novim uredbama imati veće plaće, rekao je Plenković.
D.M. /Foto: hrt
