Bosni i Hercegovini bolje bi bilo odgoditi izbore nego ih održati po postojećem izbornom zakonu jer se s tim ništa dobro neće dogoditi i zemlja će loše funkcionirati, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Ne bi trebalo ići u nove parlamentarne izbore koji su predviđeni u listopadu ove godine bez izmjene izbornog zakona”, rekao je Plenković u Bruxellesu.
Hrvatska je stajalište u suprotnosti s dokumentom koji je Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) pripremila kao podlogu za raspravu o BiH, koja će se održati u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova država članica.
U tom se dokumentu kaže da je potrebno nastaviti pregovore kako bi se postigao dogovor o promjeni ustava i izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, ali i da se izbori trebaju održati kada su i predviđeni bez obzira na ishod pregovora.
“Hrvatski stav je vrlo jasan, bolje je dati još vremena za pregovore i ako treba odgoditi izbore nego ići po sadašnjem sustavu, jer bi to bilo loše za BiH i katastrofalno za Hrvate u BiH”, istaknuo je premijer.
“Ako se ide po sadašnjem sustavu unaprijed znamo što će se dogoditi. Ne želimo da ponovno dođe do izbornog inženjeringa”, dodao je.
Pozvao je hrvatske i bošnjačke stranke da se fokusiraju na konstruktivan način i dobronamjerno na pregovore o promjeni izbornog zakona kako bi Hrvati u BiH dobili jamstva da će birati svoje predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda te dodao da je Hrvatska, kao prijateljska zemlja i saveznica, spremna učiniti sve na poboljšanju međusobnih odnosa i na europskom putu BiH.
Rekao je da bi dogovor o izbornom zakonu i promjeni ustava bio blagotvoran za dobro funkcioniranje zemlje, njezinu cjelovitost, međusobno poštovanje i uvažavanje i za dobar osjećaj svih u Bosni i Hercegovini.
Plenković je objasnio razloge zašto dio predstavnika međunarodne zajednice, uključujući i EU imaju različita stajališta prema BiH od hrvatskih.
Istaknuo je da je riječ o nerazumijevanju složenosti unutarnjeg ustroja BiH i razloga zašto je to tako te potrebe pojednostavljenja te složenosti koja ne vodi ničemu dobrom.
Rekao je da postoje tri “fotografije”, tri momenta na koji promatraju BiH oni koji ne poznaju dovoljno situaciju.
Prva je slika, kada je postignut prekid vatre koji je kasnije pretvoren u Daytonski mirovni sporazum, koji je postao ustav zemlje, a prije toga je postignut Washingtonski sporazum o stvaranju Federacije BiH.
Druga je slika nastala nakon presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i drugih slučajeva kada se reklo da treba ukinuti diskriminaciju onih građana BiH, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima, a kojih je tri posto, jer se 97 posto stanovnika izjašnjava kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. I treća slika je ova današnja koja “sve pojednostavljuje”.
“Kada netko tko nije iz BiH ili zemalja koje su blizu dođe i pogleda i želi se uputiti kako ta zemlja funkcionira, onda naiđe na strukturu koju nije nigdje vidio. Shvati da postoji jedna država, dva entiteta, u jednom entitetu 10 županija, domovi naroda itd. I onda nastupa logika pojednostavljivanja, ali u tome pojednostavljivanju ne možete gurnuti u stranu prava jednog konstitutivnog naroda, koji je 1992. glasao za samostalnost BiH”, rekao je Plenković.
Pod geslom od Daytona do Bruxellesa nastoji se sve pojednostaviti. “A to tako ne može. To može netko tko ne razumije BiH, a ne onaj tko je razumije, tko je poštuje, uvažava okolnosti, shvaća kako smo došli dovde”, rekao je Plenković.
Rekao je i da je Venecijanska komisija pozitivno ocijenila prijedlog hrvatske strane za promjenu ustava po kojem bi se iz Federacije BiH birao jedan predstavnik hrvatskog naroda i ostalih, jedan predstavnik bošnjačkog naroda i ostalih, a iz Republike Srpske predstavnik srpskog naroda i ostalih.
“Na taj bi se način riješilo sve, konstitutivni narodi su zadržani, ostali su uključeni i nitko nije diskirminiran i svatko se može kandidirati”, rekao je Plenković.
Hina/Foto: N1
