“Time smo i dalje na razini iznad procjena za prosjek EU, a ono što je posebno dobro da se te njihove projekcije poklapaju s onima projekcijama koje smo utvrdili i sami tijekom srpnja, a i kasnije prigodom planiranja proračuna i naših projekcija za 2019. godinu.
To je jedno veliko ohrabrenje za sva postignuća koja smo napravili na području ekonomske i fiskalne politike u protekloj godini i vjerujem da ćemo na tom tragu nastaviti”, rekao je Plenković na početku sjednice Vlade.
Istaknuo je da se EK osvrnula i na osobnu potrošnju, koja je veliki pokretač rasta i zaposlenosti, te ocijenio da su to vrlo jasni učinci porezne reforme, izvrsne turističke sezone i tendencije rasta plaća.
“S ovim možemo biti vrlo zadovoljni. Svjetsko gospodarstvo raste, europsko gospodarstvo raste, a vidimo da raste i gospodarstvo u Hrvatskoj”, kazao je Plenković.
U privremenim zimskim prognozama, objavljenima u srijedu, Komisija očekuje rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, koliko je procjenjivala i prije tri mjeseca, pri čemu bi osobna potrošnja trebala ostati glavni pokretač rasta, dok najveći rizik i dalje predstavlja restrukturiranje Agrokora.
Procjenjuje i da će rast gospodarstva u 2017. godini iznositi 3,2 posto, koliko je očekivala i u jesenskim prognozama. dok za 2019. godinu predviđa gospodarski rast od 2,7 posto.
“Osobna potrošnja ostaje glavni pokretač rasta, a rast plaća i zaposlenosti povećava raspoloživi dohodak i povjerenje potrošača. Prošle je godine oporavak investicija bio ograničen krizom u prehrambenom i maloprodajnom divu Agrokoru. Ipak, očekuje se oporavak investicija, s obzirom na rast kreditne aktivnosti u korporativnom sektoru, premda ishod operativnog i financijskog restrukturiranja Agrokora još uvijek predstavlja rizike”, navodi Komisija.
Komisija predviđa da će gospodarstvo u EU28 ove godine rasti 2,3 posto, a sljedeće 2 posto, a iste procjene vrijede i za eurozonu.
Osvrnuvši se na Agrokor, premijer je rekao da ostaje pri svojim ocjenama koje je dao na konferenciji u Strasbourgu te istaknuo da službe u Vladi pregledavaju dokumentaciju.
“Kada taj proces bude dovršen, odlučivat ćemo o eventualnim daljnjim postupcima”, poručio je između ostaloga Plenković.
Premijer Andrej Plenković u utorak je izjavio da nije znao kolike su naknade savjetnicima u procesu restrukturiranja koncerna Agrokor, načelno ne podržava njihovu visinu, a svoj sud o cijelom slučaju dat će kada se prouči izvješće koje je dostavio izvanredni povjerenik Ante Ramljak.
U izjavi novinarima nakon plenarne sjednice Europskog parlamenta istaknuo je i da je Vlada u pogledu cijelog slučaja Agrokor napravila jedini mogući ispravan i ključan potez – donošenje zakona.
Osvrnuo se i na govor o budućnosti Europe u Europskom parlamentu koji je održao u utorak u Strasbourgu. Pohvalio se rekavši da je govor ocijenjen vrlo dobro, kao koncizan i sadržajan, te je dao odgovor na pitanje kako Hrvatska vidi budućnost Europske unije.
Ponovio je poruku da Hrvatska želi biti u užem krugu zemalja koje guraju EU naprijed, kao i da su ciljevi Hrvatske u narednom razdoblju članstvo u eurozoni i Schengenu. Naglasio je i izjavu predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera o Pelješkom mostu, kojom je iskazao veliku podršku tom projektu, kao iznimno značajnu.
Komentirao je i najavljeni posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj.
‘S aspekta Vlade želimo da taj susret bude što sadržajniji i konkretniji’, poručio je predsjednik Vlade. Istaknuo je da s Vučićem, između ostaloga, žele razgovarati o pitanjima prava manjina, nestalih, pravosudne suradnje i utvrđivanja granične crte između dviju zemalja.
‘Ima dilema oko pitanja ratne štete. Podsjetio bih na članak 7. Sporazuma o normalizaciji potpisanog 1996. godine u Beogradu, u kojem se navodi da treba postići dogovor o nadoknadi štete do šest mjeseci nakon potpisivanja’, kazao je Plenković i dodao da to, nažalost, nije ostvareno. Smatra da je jasan i opravdan interes Hrvatske da i o tome vodi računa.
Plenković je prije početka sjednice Vlade kazao da je hrvatski državni tajnik već prošli tjedan bio u Beogradu i u Vojvodini te da se razgovaralo i o bilateralnom sporazumu.
Danas se sastaje na razini pomoćnika ministara i državnih tajnika bilateralna komisija koja se bavi otvorenim pitanjima između Hrvatske i Srbije – nestali, pravosudna suradnja, granice, povrat imovine, ratne štete.
Podsjećajući na Članak 7. Sporazuma o normalizaciji kazao je da je kao mlad diplomat ‘sudjelovao u razgovorima pa se toga jako dobro sjeća’.
“Sporazum je potpisan 23. 8. 1996. u Beogradu i dogovoreno je da se u roku od šest mjeseci potpiše sporazum za naknadu, no taj sporazum nažalost nikada nije potpisan. Možemo i o toj obvezi razgovarati i prilikom ovog posjeta da onima koji nisu svjesni objasnimo jasan i opravdan interes Hrvatske”, kazao je Plenković.
MP/Foto:cropix
