Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u emisiji 1 na 1 na Prvom programu HTV-a, a s njim je razgovarao Romano Bolković.
Bolković je uvodno pitao Plenkovića kako je proživljavao prve informacije o koronavirusu. Plenković kaže da je informacije o koronavirusu ozbiljnije počeo pratiti krajem siječnja i da su prve aktivnosti pokrenute još za vrijeme bivšeg ministra zdravstva Kujundžića.
– Što se tiče prvih razgovora koje smo u Vladi na neki način započinjali o epidemiji koronavirusa u Kini, to je bilo negdje 8. ili 9. siječnja. Tada je moj predstojnik Ureda Zvonko Frka-Petešić počeo pratiti informacije koje su dolazile iz Kine i tada smo prvi put počeli sagledavati ukoliko se ta epidemija pretvori u pandemiju, a pretvorila se, što bi se moralo donijeti u smislu odluka koje ćemo morati donositi i uopće promjena našeg dosadašnjeg načina života.
– Mi smo stoga još u siječnju dok je ministar Milan Kujundžić bio na čelu ministarstva zdravstva pokrenuli aktivnosti ministarstva zdravstva. Sjećate se onih aktivnosti oko povratka nekoliko naših državljana koji su bili u Kini, preiprema, Davos je došao baš tako krajem siječnja, jedan od niza sastanaka koje smo imali tamo bio je na svjetskom gospodarskom forumu i s glavnim tajnikom Svjetske zdravstvene organizacije i čak je taj sastanak bio premješten s obzirom da je on zbog hitnosti stvari i okolnosti trebao se ranije vratiti u Ženevu, tako da sam u razgovoru s njim i prenio ono što smo mi na neki način počeli pratiti, ali i od njega direktno osjetio kolika opasnost prijeti.
Glavna poruka ljudi u Davosu je bila otprilike da smo par tjedana ili koji dan ranije saznali što se zbiva s epidemijom da možda nazočnost onolikog broja ljudi, visokih dužnosnika u Davosu ne bi bila niti približna, istaknuo je premijer.
– A što se tiče naših odluka ovo su teške odluke, ovo su zaista zahtjevna vremena u kojima se još niti jedna vlada kod nas, a možemo reći s ovakvom pandemijom globalno, gledano malo šire i dulji period godina iza nas gotovo nitko nije susreo. Ovo je vrijeme i odgovornosti i hrabrosti i na neki način poruke povjerenja koju trebamo slati jedni drugima, tu mislim na sve naše sugrađane i na sve sastavnice vlasti jer je ovo problem i svojevrsna kriza koju možemo riještiti zajedno. Ako ne budemo imali zajedništva, bit će to puno, puno teže.
– Što se tiče mene osobno nakon niza iskustava i to kriznih u ovom mandatu, a to je sad već tri i pol godine Vlade s dosta naučenih lekcija pristupamo ovoj situaciji koja je kombinirana s ovim potresom u Zagrebu tako da smo i brzi ali i oprezni da sagledamo sve aspkete krize.
Jesu li ugrožene demokratske stečevine?
Gledajući prema istoku, a volimo gledati “preko plota” i vidimo policijski sat. Kod nas se pobrajaju razni razlozi zbog kojh su mnogi zabrinuti da su na neki način ugrožene demokratske stečevine, upitao je Bolković premijera.
– Ne bih rekao, Hrvatski sabor normalno funkcionira, Vlada funkcionira, predsjednik ima svoju ulogu, mediji su slobodni, govori se, kometira se, odgovara premijer.
– Ne miješaju se ingerencije zakonodavne i izvršne vlasti? Ne, apsolutno ne, sve ono što Vlada predlaže, Hrvatski sabor usvaja, imali smo ovu posebnu okolnost zbog potresa pa je Sabor privremeno bio izmješten u zgradu INA-e, ali i tamo se našao način rada hrvatskog Sabora, oni se vraćaju ovog tjedna normalno na Markov trg i ja očekujem da Sabor zasjeda koliko god treba i odlučuje o zakonskim prijedlozima koje će Vlada predlagati.
“Dojam da državom na neki način upravlja policija”
Nema toga dojma, odgovara premijer i obrazlaže da se tu vjerojatno aludira na činjenicu da je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova kolega Davor Božinović na čelu Stožera civilne zaštite.
– Dakle, ja ću to još jednom ponoviti, Vlada je osnovala Civilni stožer Republike Hrvatske, resori su imenovali svoje predstavnike, sve odluke koje Stožer donosi, se prethodno konzultiraju sa mnom, ističe.
– Činjenica je da je ovo takva situacija koja zahtjeva operativan angažman jednog kruga ljudi praktički stalno i puno je primjerenije kad već imamo sustav civilne zaštite da oni ispune svoju ulogu i samo se o tome radi, nema nikakvog govora o bilo kakvoj policijskoj državi ili o tome da netko drugi upravlja Vladom ili procesima u zemlji osim onoga tko je za to temeljem Zakona i Ustava ovlašten.
Koliko dugo Vlada može braniti koncept potpunog lockdowna, odnosno koliko dugo još naše gospodarstvo može izdržati ovaj udar, premijer odgovara da mi nismo u potpunom lockdownu, jer da smo, kaže u potpunom lockdownu onda bi to bilo puno oštrije i puno više nego što je to sada.
– Dakle, koja je bila naša strategija? Mi smo proučavajući način na koji je reagirala sama Kina u Wuhanu, gledali smo koje su mjere poduzeli. Njihova karantena i restriktivne mjere su bile puno snažnije nego u Europi. Mi smo išli velikim silnim udarcem. Pokušati smo spriječiti brzo širenje zaraze među našim sugrađanima. Odvajamo one koji su zaraženi od onih koji su zdravi, zašto, zato da nam se ne bi dogodio pritisak ogromnog broja oboljelih na naš zdravstveni sustav.
– Mi nismo u takvoj situaciji, naše mjere su takve da je usporen linearni rast, i da imamo i dalje samo dvoznamenkasti broj novozaraženih po danu. Mnoge zemlje su brzo prešle iz dvoznamenkastih u troznamenkaste. To je najvažnije. Da nije bilo tako, broj zaraženih bio bi veći, ali i stopa smrtnosti, rekao je.
Sada nakon Uskrsa imamo druge pravce, svi će sada gledati kako da sada ovaj prvi val koji je suzbijen usklade s normalizacijom društvenih i gospodarskih aktivnosti. Ministri će morati vidjeti što iz svojih resora mogu postupno vraćati u funkciju, a radit ćemo tako da ih epidemiolozi uokvire, rekao je premijer. Mi svi, dodaje, priželjkujemo vraćanje gospodarskih aktivnosti, ali nema trenutno niti jedne Vlade koja ima sve recepte da to odmah riješi.
– Što je bila naša poruka prva dva paketa mjera, stati iza hrvatskog radnika i hrvatskog gospodarstva. Kako? Država je osigurala sredstva za isplatu plaća, oslobodila je poslodavce i poduzetnike plaćanje poreza na dohodak i dobit i doprinosa, a istodobno je ministarstvo gospodarstva izašlo s planom kredita za primjerice male i srednje poduzetnike. Država je napravila i okvir i most kako da se prebrodi kriza bez presedana. Za sada mislim da ćemo s ovim mjerama imati zaokružene aspekte i s rashodovne i prihodovne proračunske strane, rekao je.
Kreditni rejting
Bi li jedna od konzekvenci mogao biti pad kreditnog rejtinga, premijer je odgovorio za sada ne. Vidjeli ste, obrazlaže, da je Fitch zadržao Hrvatsku na investicijskom kreditnom rejtingu, isto ima Standard&Poors, a samo Moody’s nije Hrvatsku podignuo na investicijski kreditni rejting. Podsjetio je da za vrijeme SDP-ove Vlade Hrvatska nije bila ne investicijskom kreditnom rejtingu.
– Sada su nam izglede investicijskog rejtinga spustili na stabilne, što je na neki način očekivano s obzirom na posljedice pandemije. Nema nikoga tko tu ostaje neranjen, da tako kažem.
Sve što dolazi nakon borbe protiv COVID-19 je neka druga vrsta ekonomije, neka druga vrsta prioriteta, a ovaj će ožujak ostati referentnim mjesecom.
Pripremamo li se mi za promjene i tu drugu vrstu ekonomije, Plenković kaže da kada je riječ o digitalizaciji da sve usluge koje država pruža građanima budu digitalizirane. Postoje, kaže, čak 72 usluge u sustavu e-građani.
– Hvatanje koraka nakon krize će biti novi start kako krenuti naprijed. Tu se možemo zapitati treba li nam nešto, slično je s rashodima države. Jasno smo rekli svim resorima, na prošloj sjednici Vlade je već preraspodijeljena 2,1 milijardi kuna za plaće ljudi koji rade u privatnom sektoru. Isto smo napravili s čelnicima državnih poduzeća, da racionaliziraju poslovanje. Slične su poruke za uštede i lokalnoj samoupravi.
Hoće li ova kriza omesti Hrvatsku na putu za uvođenje eura?
Drago mi je da imamo tu raspravu danas kada vidimo da je zemljama koje su već članice euro grupe lakše nositi se s posljedicama pandemije. Prošle godine smo napravili akcijski plan. Sve što je bilo bitno smo ispunili i cilj je da ga dovršimo u ovom mjesecu i idućem mjesecu. Da smo dio euro područja ne bismo imali situaciju pritiska na tečaj kune, a Europska središnja banka igrala bi ulogu kao i za sve članice euro zone, rekao je.
Borba protiv virusa i ekonomsko-socijalnih posljedica
– Tu nema ili ili, to se mora napraviti, svi resori su dobili tu zadaću. Ključna je poruka solidarnost, teret krize moramo iznijeti solidarno. Problem ove krize je neizvjesnost vremenskog faktora, kada će biti lijek, cjepivo ili imunitet. Tu nema odgovora. Ovo je borba protiv virusa, panike i protiv ekonomsko-socijalnih posljedica. Ne želimo upasti u zamku da se nešto olabavi pa da imamo nova žarišta.
Efekt drugog paketa mjera
– Mislim da je oko 100 000 naših tvrtki koje su tražile potpore, a isplaćeno je već 1,3 milijardi kuna. To govori samo po sebi koliko je ta mjera uspješna i koliko je korisna u ovoj krizi. Uz to, uvodi i se obustava ovrhe na novčanim sredstvima i dio je travanjskog paketa, rekao je premijer.
Nije se složio s tvrdnjom sindikata da se više pomaže poduzetnicima.
– Obnovili smo sastanke GSV-a, obavili smo i neformalne konzultacije i nastojali smo zajednički identificirati problem i ovu klasičnu raspravu i set argumenata staviti u novi kontekst. Sve odluke ćemo pokušati donositi uz suglasje. To su iskusni ljudi i to čini zrelima da racionalno poimaju okolnosti u kojima se nalazimo.
Što se tiče reformi, pa i javne uprave, ovo je kaže, prilika za jedan novi početak ne samo Vlade nego cijeloga društva. Mi ćemo o tome voditi računa i da provedemo mjere koje će državu učiniti korisnijom građanima.
O reformama
Što ćemo s onima koje zovemo uhljebi, Mrska mi je ta riječ, ali se udomaćila, pitao je Bolković.
– To su etikete. Ajmo otvoriti malo tu raspravu koja postoji. Sada imate tu debatu, državni sektor ili privatni sektor. Ja mislim da to ne možemo gledati pojednostavljeno. Mi smo danas puno otporniji na krizu nego proteklih godina i to upravo zbog naših politika. Uvijek može biti racionalnije, ali ja ne volim ta etiketiranja o tim nekim uhljebima, to se malo uvriježilo kao svojevrsni sleng u raspravi, da je to samo po sebi datost.
Ja sam siguran da ima situacija koje nisu dobre, koje treba sankcionirati, ali baš svima lijepiti jednu vrstu etikete i dati prednost onima koji bi gotovo da država i institucije ne postoje… Što bismo mi sada da nemamo sustav zdravstva, tko bi odgovorio na ovo da nemamo policiju, civilnu zaštitu, vojsku, vatrogasce? Sve su to službe koje moraju postojati, moramo naći balans između razumijevanja za ulogu države i bucmaste države koja je možda uzela previše, rekao je Plenković.
Slijedilo je jedno udvorničko pitanje Bolkovića
“Bio sam revoltiran načinom na koji su vas dočekali na početku mandata, počeli su vas rušiti odmah nakon Ukrajine, pa je bilo ono Mostar i Orašje… Svakog tjedna su vas rušili, pokazali ste se nevjerojatno snalažljivi i otporni… Nije bilo tjedna da se nisu otvarali slučajevi, da vas se nije rušilo. Unatoč tome, taj neki Plenković iz Bruxellesa, za kojeg su mislili da je dečko koji se snalazi samo po briselskim hodnicima, je nevjerojatno otporan, snalažljiv.. Kako vidite svoju karijeru u zadnje 3,5 godine”, pitao je Bolković.
– Dosta dinamično. Jedan broj aktera imao je neke zadane stavove bez da se informirao o meni,, o mojim stavovima i promišljanjima i zagrebao po politici kakvu vodimo.
I ova kriza je dosta zgodna prigoda, imate ljude koji samo čekaju da zalijepe etiketu svakome od nas, da u meni čuči neki pritajeni diktator, da želimo uzeti Saboru ovlasti, da pratimo telefone ili da imamo neku vrstu represije prema hrvatskoj javnosti . To je apsolutno nepoznavanje karaktera i uloge vlade… Napadaju me da sam čovjek iz Bruxellesa, a ne tu iz Zagreba… Cijeli taj narativ je bio složen ne bi li se stavljali klipovi pod noge.
– Jednom kad dobijete povjerenje da vodite Vladu i državu nema veće časti i odgovornosti, a narativi o odlasku u Bruxelles bilo je bacanje klipova pod noge, rekao je.
S obzirom na posljedice ovakve epidemije smatramo da je proglašavanje epidemije bolje da donosi Vlada, komentirao je izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Broj zaraženih raste sporije u Hrvatskoj zbog dobrih mjera, tvrdi premijer. I dodaje da je Hrvatska počela na vrijeme, bila je brža od drugih. Koliko će trajati, to ni jedna država ne zna, ali je najvažnije izbjeći drugi val, rekao je.
Je li kriza omela predsjedanje Hrvatske EU-om?
– Mi smo rekli želimo snažnu Europu u svijetu punom izazova. Tu smo napravili iskorake, u siječnju smo imali uređeni brexit.
– Odmah nakon toga zahvaljujući našem angažmanu, i suradnji s Michelom Barnierom koji je glavni pregovarač, osvojili smo mandat za pregovore o budućim odnosima. Te dvije stvari smo odmah realizirali. Nametnuli smo i temu proširenja. Na videokonferenciji Europskog vijeća u ožujku mi smo donijeli odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Dogovorili smo pokretanje konferencije o budućnosti Europe. Dogovor o proračunu se nije dogodio, a možda i bolje, jer ćemo morati to potpuno drugačije promišljati, rekao je.
Želimo, ističe, da na kraju predsjedanja nađemo zajednički odgovor kako se koordinirati za vrijeme COVID-a i djelovati bolje nakon COVID-a. Naša želja za lipanj, kaže, je da izađemo iz ovoga snažniji.
Može li europski projekt preživjeti ovu situaciju, premijer je odgovorio da može. U postpandemijskoj Europi svi će, navodi, izvući određene pouke, sada će biti više fokusa da se pripreme mehanizmi reakcija na krize. Europa je kaže, snažan projekt i ključne stranke će raditi na tome da ga još osnaže, a mi ćemo dati svoj doprinos.
Za unutarstranačke izbore kaže da ima dojam kao da su bili prije sto godina, a demokratski iskorak bez presedana je tvrdi birati šest ljudi izravno među više kandidata.
– Mislim da smo svi šestero dobili povjerenje koje nosi ogromnu odgovornost, a stranka je pokazala koji to smjer HDZ-a treba biti.
Smatra da ovakav HDZ može dobiti još jedan mandat. Izbori u ovom trenutku nisu prioritet, ali će voditi računa o ustavnim rokovima, zaključuje.
M.M./ Foto:hrt
