Plenković najavio velika ulaganja u obranu. “Čut ću se s Milanovićem, nema nam druge”

Premijer Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” osvrnuo se među ostalim na susret ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim Donaldom Trumpom. Smatra da se to nije smjelo odvijati pred kamerama te da je Zelenski u SAD-u dobio tretman kao netko tko ne želi mir, a upravo je obrnuto.

Premijer Andrej Plenković izjavio je da je nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima došlo do zaokreta američke politike u odnosu rusku agresiju na Ukrajinu.

– Predsjednik Trump gleda na dvije ruske agresije na Ukrajinu, agresiju 2014. i onu agresiju 2022.-2025. godine, kao na agresije koje su se dogodile, iz njegovoga kuta, u vremenima predsjednika Demokratske stranke, prvo Baracka Obame pa Joea Bidena. On nema osjećaj identifikacije s tom agresijom kao što su to imali demokratski predsjednici.

Dapače, on ih u biti, a to se vidjelo i iz noćašnjeg govora gdje je jako puno okrivljavao predsjednika Bidena za određene stvari – krivi za slabost, odnosno da se Putin usudio napraviti kršenje međunarodnog prava za vrijeme njihova mandata, rekao je premijer Andrej Plenković.

Istaknuo je da Trump smatra da dok je on bio predsjednik, Putin nije provodio agresiju na Ukrajinu.

– Zato je njegova pozicija da želi biti predsjednik Amerike, koji donosi mir u globalnim žarištima. Vidimo ih na dva pravca – jedan je Ukrajina, a drugi Bliski istok. Identična je politika. On želi biti predsjednik mirotvorac i fokusiran je prije svega na unutarnju politiku SAD-a, na uspostavljanje carinskih, trgovinskih barijera za višedesetljetne partnere SAD-a. To je njegov fokus, uz sve ove ideološko, kulturološke teme koje su dominirale kampanjom u SAD-u.

Govoreći o posjetu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog SAD-u, rekao je da je to bio susret Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa pred kamerama i da se na taj način to nikako nije smjelo odviti.

“Ukrajinci se bore za slobodu i mir”

– Riječ je o predsjedniku zemlje koja trpi strašnu agresiju tri godine, čiji je teritorij Rusija nelegalno okupirala, pripojila u svoj ustavni poredak, pobila desetke, stotine tisuće ljudi, razorila infrastrukturu i cijeli svijet pomaže Ukrajini, kazao je Plenković i dodao da je Zelenski u SAD-u dobio tretman kao netko tko ne želi mir.

Upravo je obrnuto, rekao je Plenković – Ukrajinci se bore za slobodu i za mir.

– To je cijela poanta ukrajinske politike. Zelenski je zadnje tri godine napravio nešto što nitko nikada nije napravio od lidera. On je svaki dan objašnjavao i svom narodu i svijetu što se događa, kazao je i dodao da je jučerašnji njegov razgovor sa Zelenskim dao naznake da oni žele ponovno uspostaviti dijalog s predsjednikom Trumpom i pokušati zajednički raditi na miru.

Govoreći o nastojanju da se postigne mir premijer Plenković rekao je da Europska unija mora imati svoje mjesto za stolom. EU je, navodi u cjelini, zaista angažirano i solidarno reagirala prema Ukrajini, iako, doduše ima tu i tamo poneka država koja odskače od te politike.

– Međutim, načelno gledano, politička, diplomatska, humanitarna, tehnička i vojna potpora, koja je dana Ukrajini u zadnje tri godine je bez presedana. Tako se nešto nikad nije dogodilo, da je jednoj zemlji toliko snažna podrška pružena od strane i SAD-a i EU, ali i zbog našeg globalnog značaja i činjenice da je Ukrajina u Europi, da ima svoju ambiciju postati članica EU, da Ukrajina želi u NATO, ali vidite da Amerika to ne želi u ovom trenutku, da treba biti za stolom.

Ono što se događa sada je da se nastoji koordinirati taj stav. Predsjednik Francuske, jedine nuklearne sile EU, stalne članice Vijeća sigurnosti, bio je u Washingtonu. Prije toga je obavio određene konzultacije. Mi smo razgovarali s njim i mislim da je taj korak bio dobar. Ono što u ovom trenutku nedostaje je taj institucionalni vrh Europske unije koji razgovara s SAD-om.

Nažalost, visoka predstavnica Kalas kad je bila u Washingtonu se nije sastala sa Rubijem, što nije ispalo dobro, rekao je Plenković i dodao da ima jako puno nekakvih neobičnih situacija, čudne retorike, ad hoc stavova, promjena stava u roku od 24 sata. Događaju se stvari na koje nismo navikli, kazao je.

Premijer Plenković osvrnuo se i na plan predsjednice EK Ursule von der Leyen u vezi s naoružavanjem Europe.

Izdvajanje za obranu

Govoreći o ulaganju u obranu rekao je da se nakon Domovinskog rata, realno, manje ulagalo u obranu. Objasnio je da su globalne okolnosti složene, a da ulažemo prije svega radi sebe. Hrvatska želi napustiti istočnu tehnologiju i ići na zapadnu, rekao je i naveo što je sve do sada promijenjeno.

Sve češće se govori kako će se za obranu morati ulagati više.

– Kad gledate što Hrvatska radi, koja je politika moje vlade devet godina – mi lovimo korak s onima koji su razvijeniji od nas. Kako se lovi korak s onima koji su razvijeniji od tebe? Tako da rasteš. Znači, ako smo mi imali 2016. u apsolutnom iznosu, BDP od 47 milijardi eura, Ako ćemo na kraju ove godine, 2025., doći otprilike do apsolutnog BDP-a oko 94 milijarde eura, to znači da smo ga mi udvostručili u naših devet godina mandata. Taj rast nam je omogućio i veći proračun i veće ulaganje u obranu, rekao je.

– Hrvatska ima fiskalni kapacitet da prati ta ulaganja koja će rasti. Moja procjena prema svemu što se sada razgovara, je da će se s postojećih 2%, vrlo vjerojatno ići negdje prema 3-3,5%. Mi ćemo to moći pratiti, izjavio je.

Naveo je i da će se moći odgovoriti kritikama koje bi se mogle čuti – zašto ulažete u tenkove, u naoružanje, a ne ulažemo u škole, ne ulažemo u bolnice. Imamo jasan argument – nikad nije bilo većeg investicijskog ciklusa u obrazovanje, rekao je Plenković.

“Zahvaljujući rastu, osigurali smo novac za obranu”

– Izgradili smo, obnovili, proširili 900 vrtića u našem mandatu. Ministar obrazovanja Radovan Fuchs provodi natječaje za osnovne škole, srednje škole, sportske dvorane, fakultete, učilišta. Tu je i obnova bolnica u Zagrebu, na Banovini, investicije u zdravstveni sustav. Jača je pomoć u smislu socijalnih naknada, kazao je među ostalim.

– Vlada je pokazala da ima cijelu sliku, da vodi računa o nacionalnoj sigurnosti i jača svoje obrambene sposobnosti, jednako tako kao i sposobnosti policije i dignitet prema hrvatskim braniteljima, a istodobno je imala snage u krizi djelovati kao onaj koji čuva da svi ostanu na okupu, da nitko ne bude sam. Dakle, sedam milijardi eura vrijednih paketa pomoći, 10 paketa pomoći prema umirovljenicima, to u Hrvatskoj nije viđeno nikad.

– Mi smo, zahvaljujući ovome rastu koji imamo do sada, u biti točno riješili sve što nam je bilo potrebno za izdvajanje za obranu, kazao je među ostalim premijer Plenković.

“Milanović? Čut ćemo se, nema druge”

Plenković će se čuti o pitanjima vojske i vanjske politike s predsjednikom države

Očito je da slijede vremena u kojima i Europska unija, onda naravno i Hrvatska očekuju neke teške odluke. Kako ćete se koordinirati, jer to je ipak i pitanje obrane, pitanje vojske, pitanje vanjske politike sa predsjednikom države, upitala je urednica i voditeljica Eliana Čandrlić.

– Pa čut ćemo se. Nemamo druge. Članak 99. Ustava kaže da predsjednik i vlada surađuju u usklađivanju i vođenju vanjske politike, a članak 110. da vlada vodi vanjsku i unutarnju politiku. Dakle, vlada ima, naravno, ogromne odgovornosti na svakodnevnoj bazi djelovati i raditi, kazao je Plenković i dodao kako su se, realno, njih dvojica razilazila oko pitanja agresije na Ukrajinu.

Na pitanje hoće li uskoro biti neki sastanak, rekao je: “Čut ćemo se, pa ćemo se dogovarati”.

Nitko ne razumije situaciju u Ukrajini bolje nego mi  

– Ova situacija u kojoj je hrvatska vlada imala poziciju, koja je bila potpuno na tragu hrvatskog iskustva kao žrtve velikosrpskog Miloševićevog režima u vremenu Domovinskog rata, kao vlada koja je vlada kontinuiteta onih prethodnih vlada koje su željele da Hrvatska uđe u EU i NATO, pa valjda je to bio nacionalni interes – NATO da nam omogući kolektivnu sigurnost, EU da nam omogući brzi, ubrzani ekonomski razvoj i socijalno blagostanje. Cijela moja karijera bila je tome posvećena, pa i Milanovićeva u konačnici, mi smo sličnih godina, da Hrvatska od jedne zemlje koja nije postojala na karti svijeta, nakon što je izborila svoju slobodu u Domovinskom ratu, nakon što je izgradila svoje institucije, postala neovisna i samostalna država, uključimo u zapadni krug.

– Nije naša pozicija sada takva na međunarodnoj sceni da smo neki izolirani otok i da nigdje ne pripadamo. Dakle, to je bit. Znači, politika vlade svo ovo vrijeme je u biti politika konzistentnosti, kontinuiteta, poštivanja međunarodnog prava, zaštite nacionalnih interesa i to iz jedinstvenog iskustva koje drugi nemaju. Vjerujte, ja sam devet godina u Europskom vijeću. Pa niko ne razumije ovu situaciju u Ukrajini bolje nego mi. Ne postoji lider tamo koji je i približno imao u svojoj zemlji neko slično iskustvo, kazao je Andrej Plenković.

Pad inflacije

– DZS je prošli tjedan zaokružio svoje procjene rasta BDP-a u 2024. Rekli su zadnji kvartal rast 3,7%, ukupni rast BDP-a na razini 2024. je 3,8%. Ja mislim da moramo na trenutak stati kao javnost i valorizirati tu činjenicu. Ako je Hrvatska, a jest, druga po rastu BDP-a od svih 27 članica EU, veći rast BDP-a od Hrvatske u 2024. ima samo Malta, 5%. Prosjek rasta BDP-a na razini EU u prošloj godini je 0,9%. Prosjek rasta BDP-a na razini zemalja eurozone je 0,7%. To onda za naše građane, da to nekako pokušamo sagledati, znači da mi rastemo više od 4 puta brže nego prosjek EU i više od 5 puta brže nego prosjek eurozone, rekao je.

– Zamislite da je bila vijest prošli tjedan – Hrvatska druga od dna ljestvice po rastu BDP-a. Pa to bi bila najvažnija vijest u ovoj godini, rekao je.

– Mi smo učinili ovih zadnjih nekoliko tjedana niz mjera kako bi se smanjila stopa inflacije. Vodimo raspravu sada kad nam je inflacija u prošloj godini bila 2,975, ispod 3% u okviru smo maastrichtskih kriterija, kada nam je udio javnoga duga u BDP-u 57,4 – nikada manji. Proračunski deficit je 2,1, potpuno prihvatljivo.

Kad smo digli kreditni rejting na razinu investicijskog na razinu A, Hrvatska nikada kao država u smislu svoje krvne slike financije i ekonomije nije bila u A razini kreditnog rejtinga i to investicijskog. Takvi podaci kad vi razgovarate s ljudima koji nisu tu nego nas gledaju sa strane, oni nas gledaju s respektom, otprilike pitaju kako vi to uspijevate, rekao je Plenković.

Već četvrtu godinu subvencioniramo cijene naftnih derivata. Ne znam, kaže, jesu li ljudi više toga svjesni da im je i benzin, i super, i plavi dizel, i plin jeftiniji nego što bi bio da smo pustili tržište.

– Struja vama i meni doma i dalje je jeftinija nego što je tržišna. Plin koji plaćate, isto je jeftiniji doma nego što bi bila tržišna cijena. Dakle, mi smo osigurali da država ispuni svoju ulogu, nekog paterfamiliasa, dobrog čuvara, sve djece, da se nikome ne dogodi nešto loše, a da onima koji imaju najmanje, najviše pomažemo, kazao je Plenković.

Navodeći što je Vlada napravila posljednjih mjeseci u vezi s inflacijom Plenković je rekao da su proširili krug od 30 proizvoda na 70.

– Obavili smo razgovore s proizvođačima, distributerima, trgovačkim lancima, s hotelskim i ugostiteljskim sektorom, Branko Bačić priprema sastanak s građevinskim sektorom, Primorac razgovora s bankarskim sektorom, rekao je.

Prosječna mirovina do kraja mandata bude 800 eura

– Što se tiče zakona o mirovinskom osiguranju, idemo s nekoliko elemenata koji će nam omogućiti da ostvarimo strateški cilj vlade, a to je da sveukupna prosječna mirovina, dakle od svih umirovljenika, dođe prosjek do kraja mandata na otprilike 800 eura. To je cilj koji smo si postavili. Smatrimo da je on realan. Mirovine su i do sada narasle jako puno u našim mandatima od 2016. godine.

Ono što želimo sada učiniti je izračun mirovina, dakle ona je odnos 70-30, dignut na 85-15, naravno u korist umirovljenika. Jednogodišnji dodatak na mirovinu, tzv. 13. mirovina, ona neće biti u punom iznosu jedne mirovine mjesečne, ali će se računati po godinama staža i onda ćemo se morati odrediti koliko će godina staža u eurima vrijediti, pa će to biti jedan dodatni iznos. Jednako tako ide se na smanjenje penalizacije, rekao je.

Dabro kaže da je u formi

Plenković se osvrnuo i na stabilnost vladajuće koalicije.

– Koalicija je odlična. Josip Dabro se vratio, kaže da je u formi. Koalicija je 76, opozicija je tužna, rekao je premijer istaknuvši da se malo šali.

– Sve je u redu, vlast je stabilna. To je ono što je bitno. Mislim da je puno ozbiljniji problem hrvatske demokracije ova skandalozna inicijativa SDP-a, rekao je Plenković.

– Zašto o ovome govorim? Bitan je taj nedemokratski, totalitarni, jednopartijski refleks koji SDP pokazuje, rekao je.

– HDZ poštuje institucije, ne porobljava ih, ima veći demokratski refleks nego cijela ova, ja bih rekao, antitolerantna oporba skupa. I to je jako veliki test i da ljudi to shvate. Znači sad ja gledam zadnjih deset dana. Nema reakcije u medijima. Nema demonstracija. Nema dizanja glasova od nevladinih udruga. Nema neovisnih stručnjaka koji se tome čude, nema ničega – Hrvatska sablasnih dvostrukih kriterija. Jedna teška sramota za SDP. Ja ne mogu vjerovati da to prolazi lišo. To nije normalno, kazao je među ostalim Andrej Plenković.

D.M. /Foto: hrt