Da, računi će biti veći za 20 kuna, ali ipak manji nego lani: ’Povećanje cijene struje i danas je tema dana, a tu je odluku Vlada na današnjoj sjednici uputila Saboru.
Vlada je usvojila odluku o podizanju naknade za obnovljive izvore energije sa 3,5 lipa po kilovatsatu na 10,5 lipa, a primjenjivat će se od 1. rujna.
Tom korekcijom, kako je naveo ministar Ćorić, doći će do povećanje cijene električne energije u iznosu od 22,90 kuna na prosječnu potrošnju kućanstva, no ti računi će biti manji za 5,13 kuna u odnosu na račune u isto vrijeme lani.
Također je kazao kako nakon ove odluke o povećanju naknada za obnovljive izvore u idućoj i dobrom dijelu 2019. godine neće biti potrebe za daljnjom korekcijom.
Istaknuto je i kako cijena električne energije za građane neće biti veća nego je bila prije početka ove godine zbog Vladine odluke da se PDV za električnu energiju smanji sa 25 na 13 posto (od 1. siječnja 2017.) kako bi se ublažio učinak povećanja naknade za OIE.
Prema izračunima Ministarstva zaštite okoliša i energetike, za prosječnu mjesečnu potrošnju kućanstava od 292 kWh račun za struju s naknadom od 3,5 lipa po kWh do 31. prosinca 2016. iznosio je 294 kune (PDV 25 posto), a do početka rujna ove godine iznosi 266 kuna (PDV 13 posto).
PVRH @AndrejPlenkovic: Pelješki most bit će izgrađen, dijalog s BiH se nastavlja. Sve što RH radi, radi sukladno međunarodnom pravu.
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) 31. kolovoza 2017.
Od 1. rujna, pak, s povećanom naknadom za OIE od 10,5 lipa po kWh i za obveznike ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova (CO2 obveznici) s 0,005 na 0,0007 kuna po kWh te PDV-om od 13 posto račun bi bio 289 kuna, što je pet kuna manje u odnosu na obračun do 31. prosinca 2016. godine.
Vlada poziva sindikate da formiraju svoj pregovarački tim kako bi se do studenoga uspjelo ispregovarati sve vezano uz temeljni kolektivni ugovor i za povećanje osnovice što će predstavljati prvo od ukupno tri povećanja po dva posto. Ministar Pavić rekao je kako Vlada ovom odlukom ‘drugi put izražava politiku društvene pravednosti, dijaloga i solidarnosti’.
Odnosi s BiH i Slovenijom
Premijer se osvrnuo se i na neke vanjskopolitičke teme. Prije svega na tematiku Pelješkog mosta. Poručio je kako se dijalog s BiH nastavlja te da sve što Hrvatska radi, radi sukladno međunarodnom pravu.
Projekt povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje, putem Pelješkog mosta, ide dalje. Most će biti izgrađen. Dijalog s BiH se nastavlja. O tome smo razgovarali na sjednici Vijeća ministara i Vlade RH početkom srpnja u Sarajevu. Most će biti izgrađen na teritoriju unutrašnjih voda RH, kazao je premijer. Za sve brodove koji plove u Neum i iz Neuma prolaz je zagarantiran. Ovo je pitanje koje ne treba politizirati i koje je korisno i za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, kazao je premijer.
Što se tiče pitanja arbitraže sa Slovenijom, Plenković kaže kako se radi na dogovaranju sastanka s Mirom Cerarom te da će se on održati tijekom rujna.
Ponovio je da je pozicija Hrvatske jasna.
„Ključno je da smo spremni razgovarati o otvorenom graničnom pitanju i na kopnu i na moru sa slovenskom stranom, kao i o drugim otvorenim pitanjima koja opterećuju odnose dviju zemalja u proteklih 25 godina. Kazao je da se radi o osjetljivoj temi te izrazio zadovoljstvo što ona nije izazvala veće reakcije ni u hrvatskoj javnosti, ni u medijima, ni na političkoj sceni.
Premijer se dotaknuo i BDP-a te rekao kako je porastao jedanaesti kvartal zaredom.
