Premijer Andrej Plenković danas je u Rijeci komentirao vijest o 7,7-postotnom rastu BDP-a u drugom kvartalu. Rekao je da je to drugi najviši rast u Europskoj uniji te gotovo dvostruko veći od prosjeka na razini Unije.
Plenković je rekao da za sada jedino Slovenija u Europskoj uniji ima viši rast BDP-a u drugom kvartalu.
– Prosjek rasta u drugom kvartalu na razini EU-a je 4 posto. Dakle, skoro sto posto veći, skoro duplo veći. S te strane možemo biti itekako zadovoljni, poručio je.
Dodao je da s obzirom na “fantastičnu” turističku sezonu sve upućuje na to da će treći kvartal također biti vrlo dobar.
– Što znači da će naš rast u ovoj godini biti veći ne samo što smo ga mi predvidjeli nego što su ga predvidjeli i drugi – i međunarodne institucije, agencije, organizacije – pa se tome možemo veseliti i to će nam, naravno, pomoći u rješavanju gospodarske krize s kojom smo suočeni svi, rekao je Plenković.
Prema aktualnim prognozama, Vlada ove godine očekuje gospodarski rast od 3 posto, a EK od 3,4 posto.
“HEP je puno toga uzeo na svoja leđa”
Plenković se referirao i na jučerašnju izjavu na sjednici Vlade da građani plaćaju deset puta manju cijenu struje od tržišne.
PVRH @AndrejPlenkovic: Rast BDP-a od 7,7% u drugom kvartalu, koji je drugi najveći u EU i gotovo dvostruko veći od europskog prosjeka, šalje pozitivan signal za gospodarstvo, a s obzirom na izvrsnu turističku sezonu sve upućuje na to da će i treći kvartal također biti jako dobar. pic.twitter.com/BPQxcUNmro
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) August 26, 2022
Tako, naveo je, prije ruske agresije na Ukrajinu, megavatsat struje koštao je 57 eura, a danas gotovo 600 skoro eura. To znači da je ta struja za HEP deset puta skuplja no što je bila lani, a što građani i dalje plaćaju struju kao da poskupljenja nema, to je zbog političke odluke hrvatske Vlade, pojasnio je Plenković.
HEP kao državna kompanija će puno toga morati, i već je uzeo na svoja leđa, rekao je.
Cijeli koncept Vladinog pristupa mjerama za razdoblje koje slijedi razlikovat će tri kategorije. Za kućanstva, najbitnije je da kućni proračun građana bude takav da im troškovi režija ne narastu toliko da to postane neodrživo.
– I to već sada činimo, u mjesecima koji su iza nas, napomenuo je Plenković.
U drugu skupinu ulaze javni i nevladin sektor, kao to su škole, vrtići, fakulteti, bolnice, općine, Autonomna ženska kuća i sl.
– To nisu subjekti koji nešto proizvode, pa će iz nekog prihoda moći namiriti ili prenijeti nekom trećem, troškove rasta energenata, kazao je predsjednik Vlade.
Treći segment je gospodarstvo, a i tu se razlikuju mikro, mali, srednji i veliki gospodarstvenici.
– Nije isto pomoći nekome tko je frizer ili postolar, ili pomoći Ini, na primjer, izjavio je.
Mjere će biti pažljivo kalibrirane
Stoga, poručio je Plenković, mjere će biti pažljivo kalibrirane, uzimajući u obzir enorman porast cijena energenata.
Ponovio je da je trenutna kriza vanjskog karaktera, horizontalna je, neizvjestan je rok njenog trajanja, a pridonose joj i problemi s manjom proizvodnjom struje zbog suše.
– Netko može uzeti na leđa više, netko ima malo i ovako i onako, pa ćemo mu najviše pomoći socijalnim transferima. A mi svi skupa moramo ostati na nogama, vodeći računa i o HEP-u, a vodeći računa i o državnom proračunu. To je okvir, i bitno je da toga građani budu svjesni, poručio je Plenković.
Hina/Foto: FaH
